Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti
Empirical study of the framing effect as a cognitive bias
2019
Преузимање 🢃
Чланак у часопису (Објављена верзија)
CC BY
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U radu se prikazuju tipične kognitivne pristrasnosti predstavnika pravnih profesija (sudija, arbitara, advokata, medijatora) i drugih učesnika sudskog (parničnog) postupka (porotnika, parničnih stranaka). Poseban deo rada posvećen je teoriji izgleda i efektu uokviravanja zbog njihovog značaja za proučavanje i predviđanje ponašanja stranaka u postupku. S tim u vezi, sprovedeno je empirijsko istraživanje na uzorku studenata prava. Pošli smo od toga da između grupe tužilaca i tuženih postoji značajna razlika u izboru poravnanja u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka, odnosno parnicama sa niskom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ispitanici podložni efektu uokviravanja samo u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. To istraživanje otvara i određena pitanja, a pre svega ko je u najboljoj poziciji da utiče na okvir u kojem stranke odlučuju. Autor iznosi stav da su, uprkos određenim ograničen...jima, u takvoj poziciji medijatori.
The paper presents typical cognitive biases of legal professionals (judges, arbitrators, lawyers, mediators) and other participants in judicial (civil) proceedings (jurors, parties). A special part is devoted to prospect theory and the framing effect. In this regard, an empirical study was conducted on a sample of law students. We started from the fact that between the two groups there is a significant difference in the choice of settlement in litigation, with moderate or high likelihood of gains or losses, as well as in litigation with low likelihood of gains or losses. The results confirm that the respondents were susceptible to framing effect only in litigation with moderate/high probability of gains/losses. This study raises some questions, primarily who is in the best position to affect the framework within which the parties decide. The author expresses the view that, despite certain limitations, mediators are in such a position.
Кључне речи:
Teorija izgleda / Pravne profesije / Kognitivne pristrasnosti / Efekat uokviravanja / Prospect theory / Legal professions / Framing effect / Cognitive biasesИзвор:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2019, 67, 2, 79-101Финансирање / пројекти:
- Заштита људских и мањинских права у европском правном простору (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179046)
Институција/група
Pravni fakultet / Faculty of Law University of BelgradeTY - JOUR AU - Mojašević, Aleksandar S. PY - 2019 UR - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1764 AB - U radu se prikazuju tipične kognitivne pristrasnosti predstavnika pravnih profesija (sudija, arbitara, advokata, medijatora) i drugih učesnika sudskog (parničnog) postupka (porotnika, parničnih stranaka). Poseban deo rada posvećen je teoriji izgleda i efektu uokviravanja zbog njihovog značaja za proučavanje i predviđanje ponašanja stranaka u postupku. S tim u vezi, sprovedeno je empirijsko istraživanje na uzorku studenata prava. Pošli smo od toga da između grupe tužilaca i tuženih postoji značajna razlika u izboru poravnanja u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka, odnosno parnicama sa niskom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ispitanici podložni efektu uokviravanja samo u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. To istraživanje otvara i određena pitanja, a pre svega ko je u najboljoj poziciji da utiče na okvir u kojem stranke odlučuju. Autor iznosi stav da su, uprkos određenim ograničenjima, u takvoj poziciji medijatori. AB - The paper presents typical cognitive biases of legal professionals (judges, arbitrators, lawyers, mediators) and other participants in judicial (civil) proceedings (jurors, parties). A special part is devoted to prospect theory and the framing effect. In this regard, an empirical study was conducted on a sample of law students. We started from the fact that between the two groups there is a significant difference in the choice of settlement in litigation, with moderate or high likelihood of gains or losses, as well as in litigation with low likelihood of gains or losses. The results confirm that the respondents were susceptible to framing effect only in litigation with moderate/high probability of gains/losses. This study raises some questions, primarily who is in the best position to affect the framework within which the parties decide. The author expresses the view that, despite certain limitations, mediators are in such a position. T2 - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu T1 - Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti T1 - Empirical study of the framing effect as a cognitive bias EP - 101 IS - 2 SP - 79 VL - 67 DO - 10.5937/AnaliPFB1902083M UR - conv_3046 ER -
@article{ author = "Mojašević, Aleksandar S.", year = "2019", abstract = "U radu se prikazuju tipične kognitivne pristrasnosti predstavnika pravnih profesija (sudija, arbitara, advokata, medijatora) i drugih učesnika sudskog (parničnog) postupka (porotnika, parničnih stranaka). Poseban deo rada posvećen je teoriji izgleda i efektu uokviravanja zbog njihovog značaja za proučavanje i predviđanje ponašanja stranaka u postupku. S tim u vezi, sprovedeno je empirijsko istraživanje na uzorku studenata prava. Pošli smo od toga da između grupe tužilaca i tuženih postoji značajna razlika u izboru poravnanja u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka, odnosno parnicama sa niskom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ispitanici podložni efektu uokviravanja samo u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. To istraživanje otvara i određena pitanja, a pre svega ko je u najboljoj poziciji da utiče na okvir u kojem stranke odlučuju. Autor iznosi stav da su, uprkos određenim ograničenjima, u takvoj poziciji medijatori., The paper presents typical cognitive biases of legal professionals (judges, arbitrators, lawyers, mediators) and other participants in judicial (civil) proceedings (jurors, parties). A special part is devoted to prospect theory and the framing effect. In this regard, an empirical study was conducted on a sample of law students. We started from the fact that between the two groups there is a significant difference in the choice of settlement in litigation, with moderate or high likelihood of gains or losses, as well as in litigation with low likelihood of gains or losses. The results confirm that the respondents were susceptible to framing effect only in litigation with moderate/high probability of gains/losses. This study raises some questions, primarily who is in the best position to affect the framework within which the parties decide. The author expresses the view that, despite certain limitations, mediators are in such a position.", journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu", title = "Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti, Empirical study of the framing effect as a cognitive bias", pages = "101-79", number = "2", volume = "67", doi = "10.5937/AnaliPFB1902083M", url = "conv_3046" }
Mojašević, A. S.. (2019). Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67(2), 79-101. https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902083M conv_3046
Mojašević AS. Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2019;67(2):79-101. doi:10.5937/AnaliPFB1902083M conv_3046 .
Mojašević, Aleksandar S., "Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67, no. 2 (2019):79-101, https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902083M ., conv_3046 .