Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine
Enelarged Serbia: A contribution to consideration of alternative statehood outcome in 1918
Abstract
Cilj rada je da ex post istraži državotvorne alternative ujedinjenju jugoslovenskih naroda iz 1918. godine i da razmotri da li bi one mogle da budu uspešnije od Jugoslavije sa stanovišta interesa srpskog naroda, čime rad u potpunosti spada u retroaktivnu hipotetičku analizu. Teorijsku osnovu za razmatranja alternativnih državotvornih rešenja čini ekonomska teorija optimalne veličine države, koja je identifikovala pogodnosti i troškove uvećanja države, pre svega one troškove koji su posledica povećanja kulturne heterogenosti usled uvećane jezičke, etničke i konfesionalne heterogenosti stanovništva. Identifikovano je pet državotvornih alternativa: proširenih Srbija sa različitim stepenom teritorijalnog proširenja i obuhvata stanovništva. Korišćenjem rezultata popisa stanovništva iz 1921. godine, empirijski se pokazalo da bi one državotvorne alternative koje bi značile veće proširenje srpske države, pa bi stoga omogućile veći obuhvat srpskog stanovništva u matičnoj zemlji, neminovno utica...le na uvećanje kulturne heterogenosti stanovništva te države. Identifikovano je optimalno državotvorno rešenje, koje nudi kompromis između pogodnosti i troškova.
The paper aims to explore alternative statehood options for Yugoslavias unification in 1918 and assess their potential success for Serbian interests. It falls within the realm of counterfactual analysis. The study draws on the economic theory of optimal nation size, which examines the pros and cons of larger nations, particularly the challenges posed by cultural diversity resulting from ethnolinguistic and religious differences. Five statehood alternatives have been identified, involving various degrees of Serbias territorial expansion. Empirical evidence from the 1921 population census demonstrates that options leading to larger nation size would increase population heterogeneity. The research identifies an optimal solution that balances benefits and costs.
Keywords:
Srbija / retroaktivna hipotetička analiza / optimalna veličina države / kulturna heterogenost / Jugoslavija / Yugoslavia / Serbia / optimal size of nation / cultural heterogeneity / counterfactual analysisSource:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2023, 71, 3, 511-561Institution/Community
Pravni fakultet / Faculty of Law University of BelgradeTY - JOUR AU - Begović, Boris PY - 2023 UR - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1889 AB - Cilj rada je da ex post istraži državotvorne alternative ujedinjenju jugoslovenskih naroda iz 1918. godine i da razmotri da li bi one mogle da budu uspešnije od Jugoslavije sa stanovišta interesa srpskog naroda, čime rad u potpunosti spada u retroaktivnu hipotetičku analizu. Teorijsku osnovu za razmatranja alternativnih državotvornih rešenja čini ekonomska teorija optimalne veličine države, koja je identifikovala pogodnosti i troškove uvećanja države, pre svega one troškove koji su posledica povećanja kulturne heterogenosti usled uvećane jezičke, etničke i konfesionalne heterogenosti stanovništva. Identifikovano je pet državotvornih alternativa: proširenih Srbija sa različitim stepenom teritorijalnog proširenja i obuhvata stanovništva. Korišćenjem rezultata popisa stanovništva iz 1921. godine, empirijski se pokazalo da bi one državotvorne alternative koje bi značile veće proširenje srpske države, pa bi stoga omogućile veći obuhvat srpskog stanovništva u matičnoj zemlji, neminovno uticale na uvećanje kulturne heterogenosti stanovništva te države. Identifikovano je optimalno državotvorno rešenje, koje nudi kompromis između pogodnosti i troškova. AB - The paper aims to explore alternative statehood options for Yugoslavias unification in 1918 and assess their potential success for Serbian interests. It falls within the realm of counterfactual analysis. The study draws on the economic theory of optimal nation size, which examines the pros and cons of larger nations, particularly the challenges posed by cultural diversity resulting from ethnolinguistic and religious differences. Five statehood alternatives have been identified, involving various degrees of Serbias territorial expansion. Empirical evidence from the 1921 population census demonstrates that options leading to larger nation size would increase population heterogeneity. The research identifies an optimal solution that balances benefits and costs. T2 - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu T1 - Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine T1 - Enelarged Serbia: A contribution to consideration of alternative statehood outcome in 1918 EP - 561 IS - 3 SP - 511 VL - 71 DO - 10.51204/Anali_PFBU_23304A UR - conv_3437 ER -
@article{ author = "Begović, Boris", year = "2023", abstract = "Cilj rada je da ex post istraži državotvorne alternative ujedinjenju jugoslovenskih naroda iz 1918. godine i da razmotri da li bi one mogle da budu uspešnije od Jugoslavije sa stanovišta interesa srpskog naroda, čime rad u potpunosti spada u retroaktivnu hipotetičku analizu. Teorijsku osnovu za razmatranja alternativnih državotvornih rešenja čini ekonomska teorija optimalne veličine države, koja je identifikovala pogodnosti i troškove uvećanja države, pre svega one troškove koji su posledica povećanja kulturne heterogenosti usled uvećane jezičke, etničke i konfesionalne heterogenosti stanovništva. Identifikovano je pet državotvornih alternativa: proširenih Srbija sa različitim stepenom teritorijalnog proširenja i obuhvata stanovništva. Korišćenjem rezultata popisa stanovništva iz 1921. godine, empirijski se pokazalo da bi one državotvorne alternative koje bi značile veće proširenje srpske države, pa bi stoga omogućile veći obuhvat srpskog stanovništva u matičnoj zemlji, neminovno uticale na uvećanje kulturne heterogenosti stanovništva te države. Identifikovano je optimalno državotvorno rešenje, koje nudi kompromis između pogodnosti i troškova., The paper aims to explore alternative statehood options for Yugoslavias unification in 1918 and assess their potential success for Serbian interests. It falls within the realm of counterfactual analysis. The study draws on the economic theory of optimal nation size, which examines the pros and cons of larger nations, particularly the challenges posed by cultural diversity resulting from ethnolinguistic and religious differences. Five statehood alternatives have been identified, involving various degrees of Serbias territorial expansion. Empirical evidence from the 1921 population census demonstrates that options leading to larger nation size would increase population heterogeneity. The research identifies an optimal solution that balances benefits and costs.", journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu", title = "Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine, Enelarged Serbia: A contribution to consideration of alternative statehood outcome in 1918", pages = "561-511", number = "3", volume = "71", doi = "10.51204/Anali_PFBU_23304A", url = "conv_3437" }
Begović, B.. (2023). Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 71(3), 511-561. https://doi.org/10.51204/Anali_PFBU_23304A conv_3437
Begović B. Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2023;71(3):511-561. doi:10.51204/Anali_PFBU_23304A conv_3437 .
Begović, Boris, "Proširena Srbija - prilog razmišljanju o alternativnom državotvornom rešenju iz 1918. godine" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 71, no. 3 (2023):511-561, https://doi.org/10.51204/Anali_PFBU_23304A ., conv_3437 .