Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin
Serious breach of an international obligation essential for environmental protection as an international crime
Abstract
Jedno od najtežih pitanja prilikom kodifikacije pravila o odgovornosti države u okviru Komisije za međunarodno pravo bilo je pitanje diferenciranja protivpravnih akata na međunarodne zločine i međunarodne delikte. Čuveni član 19 Nacrta pravila o odgovornosti, usvojen u prvom čitanju, uveo je ovo razlikovanje, kao i primere obaveza čije se kršenje može kvalifikovati kao međunarodni zločin. Među primerima se, pomalo neočekivano, našlo i ozbiljno zagađenje životne okoline, tačnije ozbiljno kršenje norme od suštinskog značaja za očuvanje životne okoline. Rad analizira rešenje predviđeno članom 19 kako sa načelnog tako i sa stanovišta pravila međunarodnog ekološkog prava. Istražuje razloge kojima se Komisija rukovodila prilikom izrade člana 19, pravne posledice kvalifikacije izvesnog akta kao zločina ili delikta, ali i argumente zbog kojih je doneta odluka da se član 19 briše iz aktuelnih Pravila o odgovornosti države iz 2001. godine. S tim u vezi autor postavlja pitanje usklađenosti ovog p...oteza Komisije sa pojedinim normama koje i dalje čine sastavni deo Pravila, ali i pitanje perspektive kvalifikovanja ozbiljnog zagađenja životne okoline kao međunarodnog zločina nezavisno od odredbe bivšeg člana 19 Nacrta, tačnije isključivo sa pozicija aktuelnog razvoja opšteg međunarodnog prava i prava zaštite životne okoline kao njegove posebne grane.
One of the most complex issues considered within the International Law Commission during the codification of rules on state responsibility was the issue of making a distinction between international crimes and international delicts as two categories of internationally wrongful acts. The well-known Article 19 of the Draft Articles on State Responsibility adopted at first reading introduced not only this differentiation but also examples of international obligations whose breach may be qualified as an international crime. Massive environmental pollution or, specifically, a serious breach of an obligation essential for environmental protection, appeared, somewhat unexpectedly, among the examples. This article analyzes the provision contained in Article 19 not only generally, but also in terms of the rules of international environmental law. The focus of the analysis is on the reasons that guided the Commission when drafting Article 19, on the legal consequences of qualifying certain act a...s a crime or a delict, as well as on the arguments that prevailed when deciding not to include Article 19 in the present Rules on State Responsibility adopted by the International Law Commission at second reading in 2001. In that regard, the author examines the consistency of the Commission's decision with certain rules that still form an integral part of the Rules, but also the perspectives of qualifying massive environmental pollution as an international crime.
Keywords:
ozbiljno zagađenje životne okoline / odgovornost države / Međunarodni zločin / Komisija za međunarodno pravo / state responsibility / massive environmental pollution / International Law Commission / international crimeSource:
Teme, 2013, 37, 3, 1223-1241Publisher:
- Univerzitet u Nišu, Niš
Collections
Institution/Community
Pravni fakultet / Faculty of Law University of BelgradeTY - JOUR AU - Čučković, Bojana PY - 2013 UR - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/688 AB - Jedno od najtežih pitanja prilikom kodifikacije pravila o odgovornosti države u okviru Komisije za međunarodno pravo bilo je pitanje diferenciranja protivpravnih akata na međunarodne zločine i međunarodne delikte. Čuveni član 19 Nacrta pravila o odgovornosti, usvojen u prvom čitanju, uveo je ovo razlikovanje, kao i primere obaveza čije se kršenje može kvalifikovati kao međunarodni zločin. Među primerima se, pomalo neočekivano, našlo i ozbiljno zagađenje životne okoline, tačnije ozbiljno kršenje norme od suštinskog značaja za očuvanje životne okoline. Rad analizira rešenje predviđeno članom 19 kako sa načelnog tako i sa stanovišta pravila međunarodnog ekološkog prava. Istražuje razloge kojima se Komisija rukovodila prilikom izrade člana 19, pravne posledice kvalifikacije izvesnog akta kao zločina ili delikta, ali i argumente zbog kojih je doneta odluka da se član 19 briše iz aktuelnih Pravila o odgovornosti države iz 2001. godine. S tim u vezi autor postavlja pitanje usklađenosti ovog poteza Komisije sa pojedinim normama koje i dalje čine sastavni deo Pravila, ali i pitanje perspektive kvalifikovanja ozbiljnog zagađenja životne okoline kao međunarodnog zločina nezavisno od odredbe bivšeg člana 19 Nacrta, tačnije isključivo sa pozicija aktuelnog razvoja opšteg međunarodnog prava i prava zaštite životne okoline kao njegove posebne grane. AB - One of the most complex issues considered within the International Law Commission during the codification of rules on state responsibility was the issue of making a distinction between international crimes and international delicts as two categories of internationally wrongful acts. The well-known Article 19 of the Draft Articles on State Responsibility adopted at first reading introduced not only this differentiation but also examples of international obligations whose breach may be qualified as an international crime. Massive environmental pollution or, specifically, a serious breach of an obligation essential for environmental protection, appeared, somewhat unexpectedly, among the examples. This article analyzes the provision contained in Article 19 not only generally, but also in terms of the rules of international environmental law. The focus of the analysis is on the reasons that guided the Commission when drafting Article 19, on the legal consequences of qualifying certain act as a crime or a delict, as well as on the arguments that prevailed when deciding not to include Article 19 in the present Rules on State Responsibility adopted by the International Law Commission at second reading in 2001. In that regard, the author examines the consistency of the Commission's decision with certain rules that still form an integral part of the Rules, but also the perspectives of qualifying massive environmental pollution as an international crime. PB - Univerzitet u Nišu, Niš T2 - Teme T1 - Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin T1 - Serious breach of an international obligation essential for environmental protection as an international crime EP - 1241 IS - 3 SP - 1223 VL - 37 UR - conv_1781 ER -
@article{ author = "Čučković, Bojana", year = "2013", abstract = "Jedno od najtežih pitanja prilikom kodifikacije pravila o odgovornosti države u okviru Komisije za međunarodno pravo bilo je pitanje diferenciranja protivpravnih akata na međunarodne zločine i međunarodne delikte. Čuveni član 19 Nacrta pravila o odgovornosti, usvojen u prvom čitanju, uveo je ovo razlikovanje, kao i primere obaveza čije se kršenje može kvalifikovati kao međunarodni zločin. Među primerima se, pomalo neočekivano, našlo i ozbiljno zagađenje životne okoline, tačnije ozbiljno kršenje norme od suštinskog značaja za očuvanje životne okoline. Rad analizira rešenje predviđeno članom 19 kako sa načelnog tako i sa stanovišta pravila međunarodnog ekološkog prava. Istražuje razloge kojima se Komisija rukovodila prilikom izrade člana 19, pravne posledice kvalifikacije izvesnog akta kao zločina ili delikta, ali i argumente zbog kojih je doneta odluka da se član 19 briše iz aktuelnih Pravila o odgovornosti države iz 2001. godine. S tim u vezi autor postavlja pitanje usklađenosti ovog poteza Komisije sa pojedinim normama koje i dalje čine sastavni deo Pravila, ali i pitanje perspektive kvalifikovanja ozbiljnog zagađenja životne okoline kao međunarodnog zločina nezavisno od odredbe bivšeg člana 19 Nacrta, tačnije isključivo sa pozicija aktuelnog razvoja opšteg međunarodnog prava i prava zaštite životne okoline kao njegove posebne grane., One of the most complex issues considered within the International Law Commission during the codification of rules on state responsibility was the issue of making a distinction between international crimes and international delicts as two categories of internationally wrongful acts. The well-known Article 19 of the Draft Articles on State Responsibility adopted at first reading introduced not only this differentiation but also examples of international obligations whose breach may be qualified as an international crime. Massive environmental pollution or, specifically, a serious breach of an obligation essential for environmental protection, appeared, somewhat unexpectedly, among the examples. This article analyzes the provision contained in Article 19 not only generally, but also in terms of the rules of international environmental law. The focus of the analysis is on the reasons that guided the Commission when drafting Article 19, on the legal consequences of qualifying certain act as a crime or a delict, as well as on the arguments that prevailed when deciding not to include Article 19 in the present Rules on State Responsibility adopted by the International Law Commission at second reading in 2001. In that regard, the author examines the consistency of the Commission's decision with certain rules that still form an integral part of the Rules, but also the perspectives of qualifying massive environmental pollution as an international crime.", publisher = "Univerzitet u Nišu, Niš", journal = "Teme", title = "Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin, Serious breach of an international obligation essential for environmental protection as an international crime", pages = "1241-1223", number = "3", volume = "37", url = "conv_1781" }
Čučković, B.. (2013). Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin. in Teme Univerzitet u Nišu, Niš., 37(3), 1223-1241. conv_1781
Čučković B. Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin. in Teme. 2013;37(3):1223-1241. conv_1781 .
Čučković, Bojana, "Ozbiljna povreda međunarodne obaveze od suštinskog značaja za zaštitu i očuvanje životne okoline kao međunarodni zločin" in Teme, 37, no. 3 (2013):1223-1241, conv_1781 .