TY  - JOUR
AU  - Dolović, Katarina
PY  - 2015
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/857
AB  - Ovim člankom autorka nastoji da skrene pažnju na probleme koje u praksi stvaraju tzv. neosnovani raskidi, ali i na potrebu stvaranja jedinstvene prakse u pogledu njihovog sankcionisanja. U postojećoj doktrini na niz pitanja nema odgovora, a pojedini usamljeni pokušaji teorijskog objašnjenja ove pojave ostaju u senci pojedinačnih sudskih/arbitražnih sporova, bez težnje ka suštinskom rešavanju problema. Autorka u tekstu nastoji ukazati na neophodnost kvalifikovanja neosnovanog raskida kao povrede ugovora, ali i ispitivanja posledica koje iz te povrede nastaju. Pitanje koje, međutim, postavlja, a koje je i razlog nastanka ovog članaka jeste: da li savesnost poverioca utiče na posledice neosnovanih raskida, to jest da li ona predstavlja 'olakšavajuću okolnost'? Drugim rečima, da li poveriočeva nesavesnost jeste neophodan uslov za nastanak nekih posledica?.
AB  - The purpose of this paper is to draw attention to the problems caused in practice by the so-called unfounded terminations (wrongful unilateral termination; termination without cause) and to emphasize the need to create an integral practice with respect to their sanctioning. Unfortunately, the doctrine does not offer sufficient solutions to above mentioned problem, and certain rare attempts to theoretically explain this phenomenon remain in the shadow of individual judicial/arbitration disputes. Still, it seems that no major attempts were made in order to solve the problem on a conceptual level. The author argues that unfounded termination should be qualified as a breach of contract and suggests that the consequences resulting from such a breach should be more precisely defined. Furthermore, the author seeks the answer to the question whether the creditor's good faith affects the consequences of unfounded terminations, or, in other words, whether the creditor's bad faith makes a necessary condition for the emergence of certain consequences. There is undoubtedly something wrong in the regime of unilateral termination of contract, especially because these terminations are often spoken of as 'terminations at own risk'.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Uticaj savesnosti poverioca na posledice neosnovanih raskida ugovora
T1  - The effect of creditor's good faith on consequences of unfounded terminations of contracts
EP  - 216
IS  - 1
SP  - 202
VL  - 63
DO  - 10.5937/AnaliPFB1501202D
UR  - conv_362
ER  - 

@article{
author = "Dolović, Katarina",
year = "2015",
abstract = "Ovim člankom autorka nastoji da skrene pažnju na probleme koje u praksi stvaraju tzv. neosnovani raskidi, ali i na potrebu stvaranja jedinstvene prakse u pogledu njihovog sankcionisanja. U postojećoj doktrini na niz pitanja nema odgovora, a pojedini usamljeni pokušaji teorijskog objašnjenja ove pojave ostaju u senci pojedinačnih sudskih/arbitražnih sporova, bez težnje ka suštinskom rešavanju problema. Autorka u tekstu nastoji ukazati na neophodnost kvalifikovanja neosnovanog raskida kao povrede ugovora, ali i ispitivanja posledica koje iz te povrede nastaju. Pitanje koje, međutim, postavlja, a koje je i razlog nastanka ovog članaka jeste: da li savesnost poverioca utiče na posledice neosnovanih raskida, to jest da li ona predstavlja 'olakšavajuću okolnost'? Drugim rečima, da li poveriočeva nesavesnost jeste neophodan uslov za nastanak nekih posledica?., The purpose of this paper is to draw attention to the problems caused in practice by the so-called unfounded terminations (wrongful unilateral termination; termination without cause) and to emphasize the need to create an integral practice with respect to their sanctioning. Unfortunately, the doctrine does not offer sufficient solutions to above mentioned problem, and certain rare attempts to theoretically explain this phenomenon remain in the shadow of individual judicial/arbitration disputes. Still, it seems that no major attempts were made in order to solve the problem on a conceptual level. The author argues that unfounded termination should be qualified as a breach of contract and suggests that the consequences resulting from such a breach should be more precisely defined. Furthermore, the author seeks the answer to the question whether the creditor's good faith affects the consequences of unfounded terminations, or, in other words, whether the creditor's bad faith makes a necessary condition for the emergence of certain consequences. There is undoubtedly something wrong in the regime of unilateral termination of contract, especially because these terminations are often spoken of as 'terminations at own risk'.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Uticaj savesnosti poverioca na posledice neosnovanih raskida ugovora, The effect of creditor's good faith on consequences of unfounded terminations of contracts",
pages = "216-202",
number = "1",
volume = "63",
doi = "10.5937/AnaliPFB1501202D",
url = "conv_362"
}

Dolović, K.. (2015). Uticaj savesnosti poverioca na posledice neosnovanih raskida ugovora. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 63(1), 202-216.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1501202D
conv_362

Dolović K. Uticaj savesnosti poverioca na posledice neosnovanih raskida ugovora. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2015;63(1):202-216.
doi:10.5937/AnaliPFB1501202D
conv_362 .

Dolović, Katarina, "Uticaj savesnosti poverioca na posledice neosnovanih raskida ugovora" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 63, no. 1 (2015):202-216,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1501202D .,
conv_362 .

TY  - JOUR
AU  - Dolović, Katarina
AU  - Dabić, Snežana
PY  - 2015
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/884
AB  - Rad je posvećen institutu tzv. vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu. Autori smatraju da je pitanje, iako veoma bitno, nedovoljno istraženo u našoj literaturi. Mogućnost poništenja ugovora mimo suda svoje mesto nalazi kako u Zakonu o obligacionim odnosima, tako i u tekstu Prednacrta Građanskog zakonika. Uporedimo li, međutim, rešenje našeg i uporednog prava, primetićemo da naš zakonodavac ne predviđa model tzv. pravog vansudskog poništenja, već osoben vid poništenja ugovora mimo suda. Rad je i nastao kao nastojanje autora da uoče razloge za postojanje, ali i specifičnost ovog instituta u srpskom pravu.
AB  - The purpose of this article is to draw attention to unjustified neglectfulness of the institute of extrajudicial avoidance of contracts. The institute, as accepted in Serbian legal system, represents a significant exception to the traditional notion of court avoidance in Serbian law. The exception is twofold: firstly, the legislator allows the possibility that the voidable contract (relative nullity) be avoided extra judicially, and secondly, the initiative for this extrajudicial avoidance is not on the contracting party who is, on the other side, in a position to submit a claim for court avoidance. The present solution cannot be identified as a 'genuine extrajudicial avoidance', a unilateral declaration of will, as accepted in comparative legal systems, given that it is the result of the parties' agreement. The reasoning for providing this opportunity in our legal system is the aspiration to shorten the period of uncertainty created by the voidable contract and to avoid unnecessary legal proceedings when possible.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Mogućnost vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu
T1  - Legal opportunity for extrajudicial avoidance of contract according to law on obligations and draft of civil code
EP  - 153
IS  - 4-6
SP  - 139
VL  - 53
UR  - conv_2146
ER  - 

@article{
author = "Dolović, Katarina and Dabić, Snežana",
year = "2015",
abstract = "Rad je posvećen institutu tzv. vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu. Autori smatraju da je pitanje, iako veoma bitno, nedovoljno istraženo u našoj literaturi. Mogućnost poništenja ugovora mimo suda svoje mesto nalazi kako u Zakonu o obligacionim odnosima, tako i u tekstu Prednacrta Građanskog zakonika. Uporedimo li, međutim, rešenje našeg i uporednog prava, primetićemo da naš zakonodavac ne predviđa model tzv. pravog vansudskog poništenja, već osoben vid poništenja ugovora mimo suda. Rad je i nastao kao nastojanje autora da uoče razloge za postojanje, ali i specifičnost ovog instituta u srpskom pravu., The purpose of this article is to draw attention to unjustified neglectfulness of the institute of extrajudicial avoidance of contracts. The institute, as accepted in Serbian legal system, represents a significant exception to the traditional notion of court avoidance in Serbian law. The exception is twofold: firstly, the legislator allows the possibility that the voidable contract (relative nullity) be avoided extra judicially, and secondly, the initiative for this extrajudicial avoidance is not on the contracting party who is, on the other side, in a position to submit a claim for court avoidance. The present solution cannot be identified as a 'genuine extrajudicial avoidance', a unilateral declaration of will, as accepted in comparative legal systems, given that it is the result of the parties' agreement. The reasoning for providing this opportunity in our legal system is the aspiration to shorten the period of uncertainty created by the voidable contract and to avoid unnecessary legal proceedings when possible.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Mogućnost vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu, Legal opportunity for extrajudicial avoidance of contract according to law on obligations and draft of civil code",
pages = "153-139",
number = "4-6",
volume = "53",
url = "conv_2146"
}

Dolović, K.,& Dabić, S.. (2015). Mogućnost vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 53(4-6), 139-153.
conv_2146

Dolović K, Dabić S. Mogućnost vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu. in Pravo i privreda. 2015;53(4-6):139-153.
conv_2146 .

Dolović, Katarina, Dabić, Snežana, "Mogućnost vansudskog poništenja ugovora u srpskom pravu" in Pravo i privreda, 53, no. 4-6 (2015):139-153,
conv_2146 .

TY  - THES
AU  - Dolović, Katarina G.
PY  - 2014
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/2633
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=1760
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:9392/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=513302961
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/14
AB  - Predmet doktorske disertacije predstavlja određivanje pojma, ali i posledica koje stvaraju neosnovane izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja. Tzv. neosnovani raskidi otvaraju niz pitanja, pa stvaraju za našu sudsku/arbitražnu praksu dosta dilema. U pravnim sistemima poput našeg, u kojima se ugovor zbog neizvršenja raskida izjavom volje poverioca, mimo suda, i pred samim poveriocima je ne tako lak zadatak.
AB  - The subject of the doctoral dissertation is the definition of the concept, as well as of consequences incurred by unfounded declaration of intention due to failure of performance. The so-called unfounded termination brings fourth a plethora of issues thus creating many a dilemma for the case/arbitration law in this country. In legal systems such as the one in this country , in which the contract, due to failure of performance, is terminated by the creditor`s declaration of intention, the so-called extra-judicial termination, the creditors are faced with by no means an easy task.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet
T1  - Pravne posledice izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja
UR  - t-2426
ER  - 

@phdthesis{
author = "Dolović, Katarina G.",
year = "2014",
abstract = "Predmet doktorske disertacije predstavlja određivanje pojma, ali i posledica koje stvaraju neosnovane izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja. Tzv. neosnovani raskidi otvaraju niz pitanja, pa stvaraju za našu sudsku/arbitražnu praksu dosta dilema. U pravnim sistemima poput našeg, u kojima se ugovor zbog neizvršenja raskida izjavom volje poverioca, mimo suda, i pred samim poveriocima je ne tako lak zadatak., The subject of the doctoral dissertation is the definition of the concept, as well as of consequences incurred by unfounded declaration of intention due to failure of performance. The so-called unfounded termination brings fourth a plethora of issues thus creating many a dilemma for the case/arbitration law in this country. In legal systems such as the one in this country , in which the contract, due to failure of performance, is terminated by the creditor`s declaration of intention, the so-called extra-judicial termination, the creditors are faced with by no means an easy task.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet",
title = "Pravne posledice izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja",
url = "t-2426"
}

Dolović, K. G.. (2014). Pravne posledice izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja. 
Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet..
t-2426

Dolović KG. Pravne posledice izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja. 2014;.
t-2426 .

Dolović, Katarina G., "Pravne posledice izjave volje usmerene na raskid ugovora zbog neizvršenja" (2014),
t-2426 .

TY  - JOUR
AU  - Dolović, Katarina
PY  - 2012
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/611
AB  - Susedsko pravo, s jedne strane kao stvarno pravo na tuđoj stvari, a s druge strane kao ograničenje prava svojine u privatnopravnom interesu, kod nas nije pozitivnopravno regulisano. Imajući u vidu značaj ovog prava, koje sve više gubi karakteristiku 'ruralnog' prava i koje će, s obzirom na svoj sadržaj i prirodu, dobijati sve veći značaj sa ekonomskim razvojem društva koji neminovno dovodi do potrebe regulisanja susedskih odnosa nastalih na temelju sveukupnog razvoja, posebno u gradovima, stvara se potreba da ono i u Republici Srbiji bude zakonski detaljno regulisano. Susedsko pravo je danas regulisano u svim modernim građanskim zakonicima. Uz zakonsko regulisanje susedskog prava nameće se i potreba njegovog jasnog razgraničenja od stvarnih službenosti.
AB  - Neighbor right, the real right to another’s property on one hand, and limitation of property right in an private interest, on the other, is not regulated in a lawfully positive manner. Given the importance of this right which increasingly loses the characteristic of 'rural' law and which will, considering its contents and nature, gain in importance with the economic development of the society that makes it necessary to regulate the neighboring relations emerging from the basis of an overall development, especially in the cities, there is a need that this right should be legally regulated in detail in the Republic of Serbia too. Neighbor right is today regulated in all modern civil codes. In addition to the legal regulation of the neighbor right, there is a need that it should be clearly demarcated as regards the real servitude.
PB  - Institut za uporedno pravo, Beograd
T2  - Strani pravni život
T1  - Susedsko pravo - pojam, karakteristike i odnos prema stvarnim službenostima
T1  - Neighbor right: Concept, characteristics and relation to real servitude
EP  - 524
IS  - 3
SP  - 506
UR  - conv_1150
ER  - 

@article{
author = "Dolović, Katarina",
year = "2012",
abstract = "Susedsko pravo, s jedne strane kao stvarno pravo na tuđoj stvari, a s druge strane kao ograničenje prava svojine u privatnopravnom interesu, kod nas nije pozitivnopravno regulisano. Imajući u vidu značaj ovog prava, koje sve više gubi karakteristiku 'ruralnog' prava i koje će, s obzirom na svoj sadržaj i prirodu, dobijati sve veći značaj sa ekonomskim razvojem društva koji neminovno dovodi do potrebe regulisanja susedskih odnosa nastalih na temelju sveukupnog razvoja, posebno u gradovima, stvara se potreba da ono i u Republici Srbiji bude zakonski detaljno regulisano. Susedsko pravo je danas regulisano u svim modernim građanskim zakonicima. Uz zakonsko regulisanje susedskog prava nameće se i potreba njegovog jasnog razgraničenja od stvarnih službenosti., Neighbor right, the real right to another’s property on one hand, and limitation of property right in an private interest, on the other, is not regulated in a lawfully positive manner. Given the importance of this right which increasingly loses the characteristic of 'rural' law and which will, considering its contents and nature, gain in importance with the economic development of the society that makes it necessary to regulate the neighboring relations emerging from the basis of an overall development, especially in the cities, there is a need that this right should be legally regulated in detail in the Republic of Serbia too. Neighbor right is today regulated in all modern civil codes. In addition to the legal regulation of the neighbor right, there is a need that it should be clearly demarcated as regards the real servitude.",
publisher = "Institut za uporedno pravo, Beograd",
journal = "Strani pravni život",
title = "Susedsko pravo - pojam, karakteristike i odnos prema stvarnim službenostima, Neighbor right: Concept, characteristics and relation to real servitude",
pages = "524-506",
number = "3",
url = "conv_1150"
}

Dolović, K.. (2012). Susedsko pravo - pojam, karakteristike i odnos prema stvarnim službenostima. in Strani pravni život
Institut za uporedno pravo, Beograd.(3), 506-524.
conv_1150

Dolović K. Susedsko pravo - pojam, karakteristike i odnos prema stvarnim službenostima. in Strani pravni život. 2012;(3):506-524.
conv_1150 .

Dolović, Katarina, "Susedsko pravo - pojam, karakteristike i odnos prema stvarnim službenostima" in Strani pravni život, no. 3 (2012):506-524,
conv_1150 .

TY  - JOUR
AU  - Dolović, Katarina
PY  - 2011
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/600
AB  - S nepostojećim ugovorima ulazi se u sferu najsuptilnijih pitanja pravne teorije. Jedan od razloga je možda i taj što je ova kategorija ugovora preuzeta od francuskih pravnika, koji su i sami pisali da se radi o čisto teorijskom pitanju, kao i da theorie de l'inexistence nije izričito prihvaćena u francuskom pravu. Termin nepostojeći ugovori, najblaže rečeno, pravno je neprecizan, jer ili je nešto ugovor ili nije, ali svakako ne može biti ugovor koji ne postoji. Možda bi preciznije bilo govoriti o situaciji 'nepostojanja ugovora' ili o 'ugovoru u nastajanju' odnosno o 'pokušaju nastajanja ugovora'. Nepostojeći ugovori predstavljaju jednu faktičku situaciju u pravu. O njima se raspravlja na planu zaključenja ugovora, a ne u okviru punovažnosti ugovora, jer nepostojeći ugovor nije pravno nevaljani ugovor. Razlozi za njihovim izdvajanjem iz grupe pravno nevaljanih ugovora su praktične, a ne samo teorijske prirode. S druge strane, nepostojeće ugovore neophodno je posmatrati odvojeno i od situacije kada ne dolazi do zaključenja ugovora, a što je među samim strankama nesporno. U oba slučaja nalazimo se na planu posledica.
AB  - Non-existing contracts are discussed in the field of contract conclusion. The reason for this is simple - they are not contracts, because they lack at least one of the elements necessary for the contract to be concluded: meeting of minds, capacity to contract, subject, cause or possibly the form. They can be said to represent a de facto situation in law. The reasons for their being excluded from the group of legally invalid contracts are of practical, rather than theoretical nature. On the other hand, the non-existing contracts also need to be viewed separately from the situation when there is no contract, and when there is no doubt that the parties have not reached an agreement. In both cases the reasons can be found on the domain of consequences.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Nepostojeći ugovor
T1  - Non-existing contracts
EP  - 278
IS  - 2
SP  - 263
VL  - 59
UR  - conv_237
ER  - 

@article{
author = "Dolović, Katarina",
year = "2011",
abstract = "S nepostojećim ugovorima ulazi se u sferu najsuptilnijih pitanja pravne teorije. Jedan od razloga je možda i taj što je ova kategorija ugovora preuzeta od francuskih pravnika, koji su i sami pisali da se radi o čisto teorijskom pitanju, kao i da theorie de l'inexistence nije izričito prihvaćena u francuskom pravu. Termin nepostojeći ugovori, najblaže rečeno, pravno je neprecizan, jer ili je nešto ugovor ili nije, ali svakako ne može biti ugovor koji ne postoji. Možda bi preciznije bilo govoriti o situaciji 'nepostojanja ugovora' ili o 'ugovoru u nastajanju' odnosno o 'pokušaju nastajanja ugovora'. Nepostojeći ugovori predstavljaju jednu faktičku situaciju u pravu. O njima se raspravlja na planu zaključenja ugovora, a ne u okviru punovažnosti ugovora, jer nepostojeći ugovor nije pravno nevaljani ugovor. Razlozi za njihovim izdvajanjem iz grupe pravno nevaljanih ugovora su praktične, a ne samo teorijske prirode. S druge strane, nepostojeće ugovore neophodno je posmatrati odvojeno i od situacije kada ne dolazi do zaključenja ugovora, a što je među samim strankama nesporno. U oba slučaja nalazimo se na planu posledica., Non-existing contracts are discussed in the field of contract conclusion. The reason for this is simple - they are not contracts, because they lack at least one of the elements necessary for the contract to be concluded: meeting of minds, capacity to contract, subject, cause or possibly the form. They can be said to represent a de facto situation in law. The reasons for their being excluded from the group of legally invalid contracts are of practical, rather than theoretical nature. On the other hand, the non-existing contracts also need to be viewed separately from the situation when there is no contract, and when there is no doubt that the parties have not reached an agreement. In both cases the reasons can be found on the domain of consequences.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Nepostojeći ugovor, Non-existing contracts",
pages = "278-263",
number = "2",
volume = "59",
url = "conv_237"
}

Dolović, K.. (2011). Nepostojeći ugovor. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 59(2), 263-278.
conv_237

Dolović K. Nepostojeći ugovor. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2011;59(2):263-278.
conv_237 .

Dolović, Katarina, "Nepostojeći ugovor" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 59, no. 2 (2011):263-278,
conv_237 .