TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2023
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1395
AB  - U članku autor nastoji da ispita neophodnost kategorije "priroda stvari", kovanice upotrebljene na više mesta u ovdašnjem Zakonu o upravnim sporovima. Ona se poglavito, ali ne i isključivo, vezuje za omeđivanje spora pune sudske jurisdikcije. Upravno-sudska stvar, kao sporna, izrasta iz upravne stvari, kao vansporne, čija se zakonitost ispituje u upravnom sporu. A u domaćem pravu, domet spora pune jurisdikcije - kod kojeg sud, pored klasičnih upravno-sudskih ovlašćenja kasacije, poseduje i koristi i druga, za njega netipična (upravna, parnična disciplinska...), ima dva zakonska noseća stuba čiju ispunjenost, u rangu uslova, ceni sud: "prirodu stvari" i raspoloživo neophodno činjenično stanje. Inače, sudska puna jurisdikcija u upravnom sporu ne remeti načelo podele vlasti: njen cilj je potpuna, delotvorna i ekonomična, osobito blagovremena zaštita subjektivnih javnih prava i na zakonu zasnovanih interesa. Upravno sudstvo kao sistem je u načelu zaštitno-operativni. Autor nalazi da je preko potrebna jedna principijelna sudska lista - u obliku pravnog stava Upravnog suda - orijentaciono izuzetih od odlučivanja u punoj jurisdikciji. No, izvan toga, sud ne bi smeo da izgubi i domen sopstvene ocene kada će se upuštati u punu sudsku jurisdikciju, a kada ne. Razume se, izvan diskrecionih upravnih stvari, tuđih sudskom meritornom rešavanju, kao i onih situacija kada je puna sudska jurisdikcija zakonski obavezna. U datom miljeu, zaključuje autor, kategorija "prirode stvari" je suvišna kao nejasni ograničavajući faktor pune sudske jurisdikcije.
AB  - Judicial full jurisdiction in administrative dispute does not disturb the principle of separation of powers: its objective is complete, effective, economic, and timely protection of subjective rights and interests. Firstly, it goes without saying that administrative jurisdiction is in principle protective-operational mechanism. At the same time public administration should do its job, and in everything legally and properly - not to hide behind the hypothetical complete intervention of the administrative judiciary (both judicial and administrative, in two steps). It is necessary to adopt general catalogue - in the form of legal position of the administrative court - of administrative matters that are exempted from full jurisdiction. Apart this, the Court reserves the right to assess when to engage in full jurisdiction and when not. De lege ferenda, Law on administrative disputes should not refer to the possibility that lex specialis laws exclude full jurisdiction in specific administrative matters. It should be the issue of discretionary powers. It is also legitimate to prevent ping pong in the field of administrative-judicial disputes. De lege ferenda, it would be necessary that after one cancellation of the contested administrative act (the same is the case when establishing that the silence was unfounded) and the non-compliance with that judgement, the court's full jurisdiction would be mandatory, regardless of the nature of the matter, except when there is an administrative discretionary assessment. Summa summarum, in the entire given milieu, the category of "nature of the things" is redundant, i.e. it represents unclear limiting factor of full jurisdiction.
PB  - Institut za uporedno pravo, Beograd
T2  - Strani pravni život
T1  - "Priroda stvari" i domet upravnog spora
T1  - "The nature of things" and the range of administrative dispute
EP  - 16
IS  - 1
SP  - 1
VL  - 67
DO  - 10.56461/SPZ_23101KJ
UR  - conv_1214
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2023",
abstract = "U članku autor nastoji da ispita neophodnost kategorije "priroda stvari", kovanice upotrebljene na više mesta u ovdašnjem Zakonu o upravnim sporovima. Ona se poglavito, ali ne i isključivo, vezuje za omeđivanje spora pune sudske jurisdikcije. Upravno-sudska stvar, kao sporna, izrasta iz upravne stvari, kao vansporne, čija se zakonitost ispituje u upravnom sporu. A u domaćem pravu, domet spora pune jurisdikcije - kod kojeg sud, pored klasičnih upravno-sudskih ovlašćenja kasacije, poseduje i koristi i druga, za njega netipična (upravna, parnična disciplinska...), ima dva zakonska noseća stuba čiju ispunjenost, u rangu uslova, ceni sud: "prirodu stvari" i raspoloživo neophodno činjenično stanje. Inače, sudska puna jurisdikcija u upravnom sporu ne remeti načelo podele vlasti: njen cilj je potpuna, delotvorna i ekonomična, osobito blagovremena zaštita subjektivnih javnih prava i na zakonu zasnovanih interesa. Upravno sudstvo kao sistem je u načelu zaštitno-operativni. Autor nalazi da je preko potrebna jedna principijelna sudska lista - u obliku pravnog stava Upravnog suda - orijentaciono izuzetih od odlučivanja u punoj jurisdikciji. No, izvan toga, sud ne bi smeo da izgubi i domen sopstvene ocene kada će se upuštati u punu sudsku jurisdikciju, a kada ne. Razume se, izvan diskrecionih upravnih stvari, tuđih sudskom meritornom rešavanju, kao i onih situacija kada je puna sudska jurisdikcija zakonski obavezna. U datom miljeu, zaključuje autor, kategorija "prirode stvari" je suvišna kao nejasni ograničavajući faktor pune sudske jurisdikcije., Judicial full jurisdiction in administrative dispute does not disturb the principle of separation of powers: its objective is complete, effective, economic, and timely protection of subjective rights and interests. Firstly, it goes without saying that administrative jurisdiction is in principle protective-operational mechanism. At the same time public administration should do its job, and in everything legally and properly - not to hide behind the hypothetical complete intervention of the administrative judiciary (both judicial and administrative, in two steps). It is necessary to adopt general catalogue - in the form of legal position of the administrative court - of administrative matters that are exempted from full jurisdiction. Apart this, the Court reserves the right to assess when to engage in full jurisdiction and when not. De lege ferenda, Law on administrative disputes should not refer to the possibility that lex specialis laws exclude full jurisdiction in specific administrative matters. It should be the issue of discretionary powers. It is also legitimate to prevent ping pong in the field of administrative-judicial disputes. De lege ferenda, it would be necessary that after one cancellation of the contested administrative act (the same is the case when establishing that the silence was unfounded) and the non-compliance with that judgement, the court's full jurisdiction would be mandatory, regardless of the nature of the matter, except when there is an administrative discretionary assessment. Summa summarum, in the entire given milieu, the category of "nature of the things" is redundant, i.e. it represents unclear limiting factor of full jurisdiction.",
publisher = "Institut za uporedno pravo, Beograd",
journal = "Strani pravni život",
title = ""Priroda stvari" i domet upravnog spora, "The nature of things" and the range of administrative dispute",
pages = "16-1",
number = "1",
volume = "67",
doi = "10.56461/SPZ_23101KJ",
url = "conv_1214"
}

Tomić, Z.. (2023). "Priroda stvari" i domet upravnog spora. in Strani pravni život
Institut za uporedno pravo, Beograd., 67(1), 1-16.
https://doi.org/10.56461/SPZ_23101KJ
conv_1214

Tomić Z. "Priroda stvari" i domet upravnog spora. in Strani pravni život. 2023;67(1):1-16.
doi:10.56461/SPZ_23101KJ
conv_1214 .

Tomić, Zoran, ""Priroda stvari" i domet upravnog spora" in Strani pravni život, 67, no. 1 (2023):1-16,
https://doi.org/10.56461/SPZ_23101KJ .,
conv_1214 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2022
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1366
AB  - Članak se bavi načelima upravno-procesnog prava Srbije, ali ima i širi domašaj s obzirom na evropska načela "dobre uprave". Načela čiste upravne procedure i one upravno sudske su - polazno uzev - bitno drugačija. Kako zbog prirode i "duha" ovih postupaka, tako i zbog njihove arhitektonike. No, između njih se pronalaze i značajne veze, imajući u vidu sukcesivnost toka upravne i upravno-sudske delatnosti, kao definitivne, kontrolno-pravne funkcije. Ako ih gesla oficijelnosti i dispozitivnosti ponajviše odvajaju, kao i položaj glavnih učesnika u tim postupcima - pored dvostepenosti upravnog, odnosno jednostepenosti sudskoga rada u upravnom sporu - tako ih pojedina načela, kao što su zakonitost, istina, postulat razumnosti roka odlučivanja, utvrđivanje činjenica na usmenoj javnoj raspravi uz zakonski predviđena odstupanja), pravnosnažnost, kao i upotreba jezika - čine bliskim.
AB  - The article is dealing with the principles of administrative procedural law of Serbia but is also of importance from the point of view of European principle of "good administration". Principles of pure administrative procedure and those of administrative dispute are substantially different. But, having in mind succession in the course of administrative procedure and administrative dispute existing connection between principles of two procedures is obvious. While principle of publicity and principle of dispositivity are contrary to each other, as well as the position of the main participants in mentioned procedure, some principles, as principle of legality, principle of reasonable time for decisionmaking, establishing the facts at an oral public hearing, principle of finality, use of language, etc. - make them familiar.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Kompatibilnost upravno-procesnih načela
T1  - Compatibility of principles of administrative procedural law
EP  - 223
IS  - 2
SP  - 205
VL  - 60
DO  - 10.55836/PiP_22201A
UR  - conv_2359
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2022",
abstract = "Članak se bavi načelima upravno-procesnog prava Srbije, ali ima i širi domašaj s obzirom na evropska načela "dobre uprave". Načela čiste upravne procedure i one upravno sudske su - polazno uzev - bitno drugačija. Kako zbog prirode i "duha" ovih postupaka, tako i zbog njihove arhitektonike. No, između njih se pronalaze i značajne veze, imajući u vidu sukcesivnost toka upravne i upravno-sudske delatnosti, kao definitivne, kontrolno-pravne funkcije. Ako ih gesla oficijelnosti i dispozitivnosti ponajviše odvajaju, kao i položaj glavnih učesnika u tim postupcima - pored dvostepenosti upravnog, odnosno jednostepenosti sudskoga rada u upravnom sporu - tako ih pojedina načela, kao što su zakonitost, istina, postulat razumnosti roka odlučivanja, utvrđivanje činjenica na usmenoj javnoj raspravi uz zakonski predviđena odstupanja), pravnosnažnost, kao i upotreba jezika - čine bliskim., The article is dealing with the principles of administrative procedural law of Serbia but is also of importance from the point of view of European principle of "good administration". Principles of pure administrative procedure and those of administrative dispute are substantially different. But, having in mind succession in the course of administrative procedure and administrative dispute existing connection between principles of two procedures is obvious. While principle of publicity and principle of dispositivity are contrary to each other, as well as the position of the main participants in mentioned procedure, some principles, as principle of legality, principle of reasonable time for decisionmaking, establishing the facts at an oral public hearing, principle of finality, use of language, etc. - make them familiar.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Kompatibilnost upravno-procesnih načela, Compatibility of principles of administrative procedural law",
pages = "223-205",
number = "2",
volume = "60",
doi = "10.55836/PiP_22201A",
url = "conv_2359"
}

Tomić, Z.. (2022). Kompatibilnost upravno-procesnih načela. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 60(2), 205-223.
https://doi.org/10.55836/PiP_22201A
conv_2359

Tomić Z. Kompatibilnost upravno-procesnih načela. in Pravo i privreda. 2022;60(2):205-223.
doi:10.55836/PiP_22201A
conv_2359 .

Tomić, Zoran, "Kompatibilnost upravno-procesnih načela" in Pravo i privreda, 60, no. 2 (2022):205-223,
https://doi.org/10.55836/PiP_22201A .,
conv_2359 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2021
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1247
AB  - U radu su potanko razmotreni pojam i vrste punog upravnog spora, tj. spora pune jurisdikcije, najpre u francuskom, a zatim i u srpskom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Pisac predlaže da u ovdašnjem pravu, de lege ferenda, bude priznata znatno šira sadržina dotične grane upravnog suđenja. A za tako nešto su nužni, kao konstitutivne pretpostavke, kako izgrađen sistem upravnog sudstva - bar njegova dvostepenost - tako i mnogo rigidnije pravilo o sprovođenju sudske usmene javne rasprave u skladu sa međunarodnim i nacionalnim načelom o pravu na pravično suđenje. Tekst nudi definiciju punog upravnog spora u značenju da upravni sud pred njega izneto pravno pitanje definitivno i punovažno pravno zatvara bez obzira na to da li je tome prethodilo upravno bavljenje istom stvari ili ne, i bez obzira na to da li se jedan pravni odnos tom prilikom sudski meritorno uređuje ili samo procesno završava.
AB  - The paper is dealing with the notion and types of full jurisdiction - in French and then in Serbian legislation as well as in judicial practice. The author advocates for the extension of mentioned kind of administrative jurisdiction de lege ferenda. To be able to make proposed changes, it is necessary to meet the following conditions, as constitutive assumptions, establishment of the funded system of administrative courts, i.e., a two-tier system of administrative justice, and the rule of public hearing before the administrative court in accordance with international and domestic principle of the right to fair trial. The paper starts with the definition of full jurisdiction meaning that administrative court has the power to resolve validly the controversial legal issue, regardless of whether it was preceded by a legal procedure or not as well as regardless of whether the legal relationship is resolved by merits or only ends for procedural reasons.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Sadržina punog upravnog spora - srpsko pravo "de lege lata" i "de lege ferenda"
T1  - Content of the full jurisdiction: Serbian law 'de lege lata' and 'de lege ferenda'
EP  - 226
IS  - 3
SP  - 207
VL  - 59
DO  - 10.5937/PiP2103207T
UR  - conv_2341
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2021",
abstract = "U radu su potanko razmotreni pojam i vrste punog upravnog spora, tj. spora pune jurisdikcije, najpre u francuskom, a zatim i u srpskom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Pisac predlaže da u ovdašnjem pravu, de lege ferenda, bude priznata znatno šira sadržina dotične grane upravnog suđenja. A za tako nešto su nužni, kao konstitutivne pretpostavke, kako izgrađen sistem upravnog sudstva - bar njegova dvostepenost - tako i mnogo rigidnije pravilo o sprovođenju sudske usmene javne rasprave u skladu sa međunarodnim i nacionalnim načelom o pravu na pravično suđenje. Tekst nudi definiciju punog upravnog spora u značenju da upravni sud pred njega izneto pravno pitanje definitivno i punovažno pravno zatvara bez obzira na to da li je tome prethodilo upravno bavljenje istom stvari ili ne, i bez obzira na to da li se jedan pravni odnos tom prilikom sudski meritorno uređuje ili samo procesno završava., The paper is dealing with the notion and types of full jurisdiction - in French and then in Serbian legislation as well as in judicial practice. The author advocates for the extension of mentioned kind of administrative jurisdiction de lege ferenda. To be able to make proposed changes, it is necessary to meet the following conditions, as constitutive assumptions, establishment of the funded system of administrative courts, i.e., a two-tier system of administrative justice, and the rule of public hearing before the administrative court in accordance with international and domestic principle of the right to fair trial. The paper starts with the definition of full jurisdiction meaning that administrative court has the power to resolve validly the controversial legal issue, regardless of whether it was preceded by a legal procedure or not as well as regardless of whether the legal relationship is resolved by merits or only ends for procedural reasons.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Sadržina punog upravnog spora - srpsko pravo "de lege lata" i "de lege ferenda", Content of the full jurisdiction: Serbian law 'de lege lata' and 'de lege ferenda'",
pages = "226-207",
number = "3",
volume = "59",
doi = "10.5937/PiP2103207T",
url = "conv_2341"
}

Tomić, Z.. (2021). Sadržina punog upravnog spora - srpsko pravo "de lege lata" i "de lege ferenda". in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 59(3), 207-226.
https://doi.org/10.5937/PiP2103207T
conv_2341

Tomić Z. Sadržina punog upravnog spora - srpsko pravo "de lege lata" i "de lege ferenda". in Pravo i privreda. 2021;59(3):207-226.
doi:10.5937/PiP2103207T
conv_2341 .

Tomić, Zoran, "Sadržina punog upravnog spora - srpsko pravo "de lege lata" i "de lege ferenda"" in Pravo i privreda, 59, no. 3 (2021):207-226,
https://doi.org/10.5937/PiP2103207T .,
conv_2341 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1192
AB  - Članak je posvećen različitim, propisima predviđenim kombinacijama volja kod nastanka punovažnog upravnog akta, kao načelno jednostranog i autoritativnog. Bilo da su u pitanju dve ili više službenih volja - ravnopravnih ili pak nejednakog ranga a sukcesivnih, bilo da je posredi zakonom predviđena saradnja volje organa i volje stranke, naročito kod pokretanja postupka na njen zahtev ili kod upravnih puteva kontrole donetog akta. Pravni značaj te komplementarnosti volja kod upravnog akta može uglavnom da bude trojak: 1) da nedostatak jedne službene ili privatne volje spram sadržine akta čini akt napadljivim i oborivim u određenom roku; 2) kada kod zajedničkog odlučivanja nadležni organi ne reše u istom smislu - akt pravno i ne postoji, uopšte se i ne rađa; 3) da početni nedostatak volje stranke, kada je njen zahtev za pokretanjem postupka kostitutivnog karaktera za donošenje budućeg akta, čini akt uvek neoročeno poništivim, osim ako stranka naknadno pristane na njegovu sadržinu. Ako je reč o saglasnosti volja javnopravnog organa i stranke u javnom interesu, takav njihov proizvod naziva se upravni ugovor; tu bez obe volje nema tog dvostranog akta.
AB  - Th e paper is dedicated to different combinations of wills in the creation of administrative act as generally one-sided and authoritative. We make a distinction between two or more official wills that are of equal or unequal range, on one side, and between the initiating an on-demand procedure and administrative control of administrative acts, on the other side. Th e legal importance of wills complementarity in the case of the administrative act could be a triple: 1) that the lack of one official or private will makes the act disruptive within the set deadline; 2) if when making joint decisions competent authorities do not resolve in the same way, the act does not legally exist; 3) initial lack of will, when the demand of the party has constitutional significance for bringing a future act makes the act voidable unless the party explicitly agrees to its content. When it is about consent between public authority and the party in the public interest, this product is called administrative contract. In that case, there is no bilateral act without both wills.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Množina volja kod nastanka upravnog akta
T1  - Will plurality in the creation of administrative act
EP  - 35
IS  - 2
SP  - 25
VL  - 58
DO  - 10.5937/PiP2002025T
UR  - conv_2319
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2020",
abstract = "Članak je posvećen različitim, propisima predviđenim kombinacijama volja kod nastanka punovažnog upravnog akta, kao načelno jednostranog i autoritativnog. Bilo da su u pitanju dve ili više službenih volja - ravnopravnih ili pak nejednakog ranga a sukcesivnih, bilo da je posredi zakonom predviđena saradnja volje organa i volje stranke, naročito kod pokretanja postupka na njen zahtev ili kod upravnih puteva kontrole donetog akta. Pravni značaj te komplementarnosti volja kod upravnog akta može uglavnom da bude trojak: 1) da nedostatak jedne službene ili privatne volje spram sadržine akta čini akt napadljivim i oborivim u određenom roku; 2) kada kod zajedničkog odlučivanja nadležni organi ne reše u istom smislu - akt pravno i ne postoji, uopšte se i ne rađa; 3) da početni nedostatak volje stranke, kada je njen zahtev za pokretanjem postupka kostitutivnog karaktera za donošenje budućeg akta, čini akt uvek neoročeno poništivim, osim ako stranka naknadno pristane na njegovu sadržinu. Ako je reč o saglasnosti volja javnopravnog organa i stranke u javnom interesu, takav njihov proizvod naziva se upravni ugovor; tu bez obe volje nema tog dvostranog akta., Th e paper is dedicated to different combinations of wills in the creation of administrative act as generally one-sided and authoritative. We make a distinction between two or more official wills that are of equal or unequal range, on one side, and between the initiating an on-demand procedure and administrative control of administrative acts, on the other side. Th e legal importance of wills complementarity in the case of the administrative act could be a triple: 1) that the lack of one official or private will makes the act disruptive within the set deadline; 2) if when making joint decisions competent authorities do not resolve in the same way, the act does not legally exist; 3) initial lack of will, when the demand of the party has constitutional significance for bringing a future act makes the act voidable unless the party explicitly agrees to its content. When it is about consent between public authority and the party in the public interest, this product is called administrative contract. In that case, there is no bilateral act without both wills.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Množina volja kod nastanka upravnog akta, Will plurality in the creation of administrative act",
pages = "35-25",
number = "2",
volume = "58",
doi = "10.5937/PiP2002025T",
url = "conv_2319"
}

Tomić, Z.. (2020). Množina volja kod nastanka upravnog akta. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 58(2), 25-35.
https://doi.org/10.5937/PiP2002025T
conv_2319

Tomić Z. Množina volja kod nastanka upravnog akta. in Pravo i privreda. 2020;58(2):25-35.
doi:10.5937/PiP2002025T
conv_2319 .

Tomić, Zoran, "Množina volja kod nastanka upravnog akta" in Pravo i privreda, 58, no. 2 (2020):25-35,
https://doi.org/10.5937/PiP2002025T .,
conv_2319 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1236
AB  - Sadržina upravnog prava zavisi od određenja javne uprave. Pravna doktrina, domaća i inostrana, poznaje i neguje različita stanovišta o njoj. Autor ovoga članka - nastojeći da naučnoj i stručnoj javnosti ponudi bar zrnce novog pristupa - smatra da je javna uprava sprovedbena funkcija, praćena podzakonsko-regulatornim i zaštitnim instrumentima, koja obuhvata i mehanizme otklanjanja štetnih posledica po javni poredak - sve to na podlozi zakona i u njegovim okvirima - radi ostvarivanja i obezbeđivanja kako javnih interesa, zadovoljavanja javnih potreba, tako i pojedinačnih pravnih situacija građana i njihovih kolektiviteta. Sledstveno, predmet upravnog prava, kao konstitutivnog elementa javnog poretka, jeste struktura javne uprave i njeno delovanje, čiji je rezultat formiranje upravnih odnosa, sa trojakom ulogom - regulatornom, sprovedbenom i zaštitnom, zaokruženom upravnim sudovanjem - na temelju i u granicama zakona. Posredi je razuđen sistem javnopravnih normi u koje su utkani instrumenti doziranog autoritativnog uticaja čija je misija da poveže i operativno-kontrolno obezbedi glavne društvene tokove i njihove učesnike.
AB  - The content of administrative law depends on the determination of public administration. Legal doctrine, domestic as well as foreign, has developed different approaches to public administration. Striving to offer the professional and scientific public at least a somewhat novel approach, the author of this paper considers public administration as an executive function, followed by regulatory and protective instruments. It implements mechanisms of elimination of harmful consequences to public policy, based on the law and within the law, in order to achieving and safeguarding provide public interest goals, as well as individual legal situations of the citizens and their collectivities. Consequently, the subject of administrative law, as a constitutional element of public policy, is the structure of public administration and its operation, which results in the formation of administrative relations. It has a triple role: regulatory, executive and protective, which is rounded off by administrative judging.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Upravnopravna grana - začeci jedne nove postavke
T1  - Administrative law: Embryo of the new conception
EP  - 52
IS  - 3
SP  - 36
VL  - 68
DO  - 10.5937/AnaliPFB2003038T
UR  - conv_522
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2020",
abstract = "Sadržina upravnog prava zavisi od određenja javne uprave. Pravna doktrina, domaća i inostrana, poznaje i neguje različita stanovišta o njoj. Autor ovoga članka - nastojeći da naučnoj i stručnoj javnosti ponudi bar zrnce novog pristupa - smatra da je javna uprava sprovedbena funkcija, praćena podzakonsko-regulatornim i zaštitnim instrumentima, koja obuhvata i mehanizme otklanjanja štetnih posledica po javni poredak - sve to na podlozi zakona i u njegovim okvirima - radi ostvarivanja i obezbeđivanja kako javnih interesa, zadovoljavanja javnih potreba, tako i pojedinačnih pravnih situacija građana i njihovih kolektiviteta. Sledstveno, predmet upravnog prava, kao konstitutivnog elementa javnog poretka, jeste struktura javne uprave i njeno delovanje, čiji je rezultat formiranje upravnih odnosa, sa trojakom ulogom - regulatornom, sprovedbenom i zaštitnom, zaokruženom upravnim sudovanjem - na temelju i u granicama zakona. Posredi je razuđen sistem javnopravnih normi u koje su utkani instrumenti doziranog autoritativnog uticaja čija je misija da poveže i operativno-kontrolno obezbedi glavne društvene tokove i njihove učesnike., The content of administrative law depends on the determination of public administration. Legal doctrine, domestic as well as foreign, has developed different approaches to public administration. Striving to offer the professional and scientific public at least a somewhat novel approach, the author of this paper considers public administration as an executive function, followed by regulatory and protective instruments. It implements mechanisms of elimination of harmful consequences to public policy, based on the law and within the law, in order to achieving and safeguarding provide public interest goals, as well as individual legal situations of the citizens and their collectivities. Consequently, the subject of administrative law, as a constitutional element of public policy, is the structure of public administration and its operation, which results in the formation of administrative relations. It has a triple role: regulatory, executive and protective, which is rounded off by administrative judging.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Upravnopravna grana - začeci jedne nove postavke, Administrative law: Embryo of the new conception",
pages = "52-36",
number = "3",
volume = "68",
doi = "10.5937/AnaliPFB2003038T",
url = "conv_522"
}

Tomić, Z.. (2020). Upravnopravna grana - začeci jedne nove postavke. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 68(3), 36-52.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB2003038T
conv_522

Tomić Z. Upravnopravna grana - začeci jedne nove postavke. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2020;68(3):36-52.
doi:10.5937/AnaliPFB2003038T
conv_522 .

Tomić, Zoran, "Upravnopravna grana - začeci jedne nove postavke" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 68, no. 3 (2020):36-52,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB2003038T .,
conv_522 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1080
AB  - Vreme se dâ sagledavati i kao idealna, mentalna i kao realna, objektivna pojava. Kao manje-više stabilna, sadašnja 'datost', ali i kao 'programska' projekcija. Vreme je respektabilna činjenica, odnos, proces, tok: ono je činilac zakonitosti, komponenta predvidljivosti i doslednosti: posredi je sinhronizacija pojava, odnosno procesa - i njihov kontinuitet. Na koncu, vreme se može sagledavati kao početak, i kao kraj - i kao momenat, i kao niz sukcesivnih koraka, kao ograničenje, kao prostor u kome se nešto aktivno odvija. A 'ćutanje' - nečinjenje i neblagovremenost predstavljaju protivpravnost, onda kada je propisana dužnost službenog, javnopravnog činjenja. U ustavnim okvirima, od preambule, duž celine ustavnog tkiva - naročito u rokovima, ljudskim slobodama i pravima, pravnim lekovima, komponentama ustavnosti i zakonitosti, pravnoj sigurnosti, posebno u krivičnom pravu, zatim mandatima javnih funkcionera, raspuštanju parlamenta, vanrednom i ratnom stanju, promenama ustava i drugom, na kraju i u sprovedbenom ustavnom zakonu - vreme ima konstitutivno, temeljno i dinamičko mesto.
AB  - Time can be seen as ideal, mental on one side and as realistic, objective phenomenon, on the other side. As more or less stable, present-day 'givenness' but also as 'program' projection. Time is respectable fact, relationship, process, flow: it is a factor of legality, component of predictability and consistency. It is a synchronization of occurrences, proceedings and its continuity. At the end, time can be viewed as a beginning, but also as a completion - as a moment, as a series of successive steps, as a restriction, as a space where something is actively taking place. And the 'silence' in the meaning of non-performance and delay constitute an unlawful act if the duty to act in official capacity is prescribed.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Vreme i (u) ustav(u) - ovdašnje pravo s početnom filozofskom beleškom
T1  - Time and (in) the constitution: Domestic law with introductory philosophical note
EP  - 24
IS  - 1
SP  - 7
VL  - 67
DO  - 10.5937/AnaliPFB1901007T
UR  - conv_479
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2019",
abstract = "Vreme se dâ sagledavati i kao idealna, mentalna i kao realna, objektivna pojava. Kao manje-više stabilna, sadašnja 'datost', ali i kao 'programska' projekcija. Vreme je respektabilna činjenica, odnos, proces, tok: ono je činilac zakonitosti, komponenta predvidljivosti i doslednosti: posredi je sinhronizacija pojava, odnosno procesa - i njihov kontinuitet. Na koncu, vreme se može sagledavati kao početak, i kao kraj - i kao momenat, i kao niz sukcesivnih koraka, kao ograničenje, kao prostor u kome se nešto aktivno odvija. A 'ćutanje' - nečinjenje i neblagovremenost predstavljaju protivpravnost, onda kada je propisana dužnost službenog, javnopravnog činjenja. U ustavnim okvirima, od preambule, duž celine ustavnog tkiva - naročito u rokovima, ljudskim slobodama i pravima, pravnim lekovima, komponentama ustavnosti i zakonitosti, pravnoj sigurnosti, posebno u krivičnom pravu, zatim mandatima javnih funkcionera, raspuštanju parlamenta, vanrednom i ratnom stanju, promenama ustava i drugom, na kraju i u sprovedbenom ustavnom zakonu - vreme ima konstitutivno, temeljno i dinamičko mesto., Time can be seen as ideal, mental on one side and as realistic, objective phenomenon, on the other side. As more or less stable, present-day 'givenness' but also as 'program' projection. Time is respectable fact, relationship, process, flow: it is a factor of legality, component of predictability and consistency. It is a synchronization of occurrences, proceedings and its continuity. At the end, time can be viewed as a beginning, but also as a completion - as a moment, as a series of successive steps, as a restriction, as a space where something is actively taking place. And the 'silence' in the meaning of non-performance and delay constitute an unlawful act if the duty to act in official capacity is prescribed.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Vreme i (u) ustav(u) - ovdašnje pravo s početnom filozofskom beleškom, Time and (in) the constitution: Domestic law with introductory philosophical note",
pages = "24-7",
number = "1",
volume = "67",
doi = "10.5937/AnaliPFB1901007T",
url = "conv_479"
}

Tomić, Z.. (2019). Vreme i (u) ustav(u) - ovdašnje pravo s početnom filozofskom beleškom. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 67(1), 7-24.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1901007T
conv_479

Tomić Z. Vreme i (u) ustav(u) - ovdašnje pravo s početnom filozofskom beleškom. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2019;67(1):7-24.
doi:10.5937/AnaliPFB1901007T
conv_479 .

Tomić, Zoran, "Vreme i (u) ustav(u) - ovdašnje pravo s početnom filozofskom beleškom" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67, no. 1 (2019):7-24,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1901007T .,
conv_479 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1128
AB  - Članak se bavi pitanjem pravne zaštite i položajem različitih pravnih subjekta u oblasti slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja u Srbiji. U toj materiji primenjuju se režim upravnog postupka i upravnosudskog postupka, korigovan specifičnostima Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Stoga je propisano da se protiv odluka Poverenika - bilo da se njima usvaja žalba, odbacuje ili odbija - može pokrenuti upravni spor, tužbom pred Upravnim sudom. Postupak je hitan. Postoji i mogućnost da se, na zahtev tužioca, odloži izvršenje osporenog akta, do okončanja upravnog spora. Pravna zaštita u razmatranom kontekstu može dalje da se traži u određenim slučajevima, u skladu sa zakonom, od Vrhovnog kasacionionog suda, a na koncu - pre obraćanja Evropskom sudu za zaštitu ljudskih prava - (a pošto izvršenje Poverenikove odluke nije uspelo da se izdejstvuje ni preko Vlade Republike Srbije), od domaćeg Ustavnog suda, po ustavnoj žalbi. Povodom zalaganja za izmenu respektivnog zakona u pravcu da se i prvostepenom organu ubuduće pruži procesno pravo na tužbu u upravnom sporu protiv Poverenikovih rešenja - u članku je zauzet stav da bi to bila apsolutno pogrešna i nelogična solucija, protivna i slovu i duhu ovdašnjeg upravno-procesnog prava, ali i pravnom položaju Poverenika - a naročito temeljnim ustavnim postavkama u pogledu jedinstva pravnog poretka, nivoa prava građana na obaveštenost, kao i mesta i funkcije državne uprave u pravnom sistemu.
AB  - In the matter to which this paper is dedicated the legal regime of the administrative procedure and administrative dispute is applied, but corrected by the specificities of the Law of free access to information of public importance. That's why it has prescribed that against the desicions of the Commissioner - regardless of weather an appeal is adopted or rejected - an administrative dispute can be initiated. That procedure is urgent. There is also a possibility, after a proposition of the claimant, to postpone execution of the disputed act until the completion of the proceedings. For further legal protection in certain cases it would be competent the Supreme Court of Cassacion. At the end, before adressing the European Court for the Protection of Human Rights, the Constitutional Court is competent. The author is dealing with a question wheater it is convinient to recognize the procedural right to initiate administrative dispute to a first instance body - not only to the information seeker and to the public prosecutor - against the desicions of the Commissioner. Author took the stance that it would be a wrong and illogical solution, contrary to the both the letter and the spirit of the administrative procedural law. Author concludes that proposed change of the law is contrary to the legal position of the Commissioner and especially to the constitutional principle of the unity of legal order, to the level of citizens' right to information as well as the position and the function of administration in the legal system.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Upravni sporovi pravna zaštita slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja
T1  - Egal protection of free access to the information of public importance
EP  - 743
IS  - 4-6
SP  - 728
VL  - 57
UR  - conv_2289
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2019",
abstract = "Članak se bavi pitanjem pravne zaštite i položajem različitih pravnih subjekta u oblasti slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja u Srbiji. U toj materiji primenjuju se režim upravnog postupka i upravnosudskog postupka, korigovan specifičnostima Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Stoga je propisano da se protiv odluka Poverenika - bilo da se njima usvaja žalba, odbacuje ili odbija - može pokrenuti upravni spor, tužbom pred Upravnim sudom. Postupak je hitan. Postoji i mogućnost da se, na zahtev tužioca, odloži izvršenje osporenog akta, do okončanja upravnog spora. Pravna zaštita u razmatranom kontekstu može dalje da se traži u određenim slučajevima, u skladu sa zakonom, od Vrhovnog kasacionionog suda, a na koncu - pre obraćanja Evropskom sudu za zaštitu ljudskih prava - (a pošto izvršenje Poverenikove odluke nije uspelo da se izdejstvuje ni preko Vlade Republike Srbije), od domaćeg Ustavnog suda, po ustavnoj žalbi. Povodom zalaganja za izmenu respektivnog zakona u pravcu da se i prvostepenom organu ubuduće pruži procesno pravo na tužbu u upravnom sporu protiv Poverenikovih rešenja - u članku je zauzet stav da bi to bila apsolutno pogrešna i nelogična solucija, protivna i slovu i duhu ovdašnjeg upravno-procesnog prava, ali i pravnom položaju Poverenika - a naročito temeljnim ustavnim postavkama u pogledu jedinstva pravnog poretka, nivoa prava građana na obaveštenost, kao i mesta i funkcije državne uprave u pravnom sistemu., In the matter to which this paper is dedicated the legal regime of the administrative procedure and administrative dispute is applied, but corrected by the specificities of the Law of free access to information of public importance. That's why it has prescribed that against the desicions of the Commissioner - regardless of weather an appeal is adopted or rejected - an administrative dispute can be initiated. That procedure is urgent. There is also a possibility, after a proposition of the claimant, to postpone execution of the disputed act until the completion of the proceedings. For further legal protection in certain cases it would be competent the Supreme Court of Cassacion. At the end, before adressing the European Court for the Protection of Human Rights, the Constitutional Court is competent. The author is dealing with a question wheater it is convinient to recognize the procedural right to initiate administrative dispute to a first instance body - not only to the information seeker and to the public prosecutor - against the desicions of the Commissioner. Author took the stance that it would be a wrong and illogical solution, contrary to the both the letter and the spirit of the administrative procedural law. Author concludes that proposed change of the law is contrary to the legal position of the Commissioner and especially to the constitutional principle of the unity of legal order, to the level of citizens' right to information as well as the position and the function of administration in the legal system.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Upravni sporovi pravna zaštita slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja, Egal protection of free access to the information of public importance",
pages = "743-728",
number = "4-6",
volume = "57",
url = "conv_2289"
}

Tomić, Z.. (2019). Upravni sporovi pravna zaštita slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 57(4-6), 728-743.
conv_2289

Tomić Z. Upravni sporovi pravna zaštita slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. in Pravo i privreda. 2019;57(4-6):728-743.
conv_2289 .

Tomić, Zoran, "Upravni sporovi pravna zaštita slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja" in Pravo i privreda, 57, no. 4-6 (2019):728-743,
conv_2289 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1078
AB  - Članak je posvećen traganjima za suštinom i strukturom javnog poretka, kao opšte kategorije u svakom pravnom i društvenom sistemu, ali i kao klauzule u međunarodnom privatnom pravu. Predočeni su složenost, dinamika i važnost javnog poretka. Autor naglašava da javni poredak u najširem smislu obuhvata kako prinudne propise, tako i moralna i običajna pravila, pa i ustaljenu i priznatu sudsku praksu najviših sudova - kao i primerene krucijalne društvene vrednosti, institute, ali i mere/ radnje javnih tela. Veli da javni poredak ima najmanje dva cilja: 1) zaštitu - ne samo ljudskih sloboda i prava već i društvene celine, zajednice; 2) regulaciju društvenih tokova, posebno javnih službi. Javni poredak se stoga nipošto ne može svesti na ograničavanja (recimo, autonomije volje, posebno slobode ugovaranja) i naređivanja. Obrađena su i najvažnija svojstva javnog poretka, a ponuđena je i klasifikacija odnosne kategorije.
AB  - The paper explores the essence and structure of public order as a general principle of every legal and social system, as well as a clause in international private law. The complexity, dynamics and importance of public order are described in this paper. The author emphasizes that public order in the broadest sense entails not only mandatory provisions, but also moral rules, accepted standards and judicial practice. This institute covers crucial social values, institutes and actions of public bodies. Public order has at least two objectives: 1) protection - public order protects human rights and freedoms as well as social community, 2) regulation of social processes, especially of public services. For this reason it is not possible to reduce public order to restrictions and/or orders. Finally, the author introduces the most important characteristics of public order and classifications of this institute.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Javni poredak - pojam i struktura
T1  - Public order: Notion and structure
EP  - 48
IS  - 2
SP  - 34
VL  - 67
DO  - 10.5937/AnaliPFB1902035T
UR  - conv_489
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2019",
abstract = "Članak je posvećen traganjima za suštinom i strukturom javnog poretka, kao opšte kategorije u svakom pravnom i društvenom sistemu, ali i kao klauzule u međunarodnom privatnom pravu. Predočeni su složenost, dinamika i važnost javnog poretka. Autor naglašava da javni poredak u najširem smislu obuhvata kako prinudne propise, tako i moralna i običajna pravila, pa i ustaljenu i priznatu sudsku praksu najviših sudova - kao i primerene krucijalne društvene vrednosti, institute, ali i mere/ radnje javnih tela. Veli da javni poredak ima najmanje dva cilja: 1) zaštitu - ne samo ljudskih sloboda i prava već i društvene celine, zajednice; 2) regulaciju društvenih tokova, posebno javnih službi. Javni poredak se stoga nipošto ne može svesti na ograničavanja (recimo, autonomije volje, posebno slobode ugovaranja) i naređivanja. Obrađena su i najvažnija svojstva javnog poretka, a ponuđena je i klasifikacija odnosne kategorije., The paper explores the essence and structure of public order as a general principle of every legal and social system, as well as a clause in international private law. The complexity, dynamics and importance of public order are described in this paper. The author emphasizes that public order in the broadest sense entails not only mandatory provisions, but also moral rules, accepted standards and judicial practice. This institute covers crucial social values, institutes and actions of public bodies. Public order has at least two objectives: 1) protection - public order protects human rights and freedoms as well as social community, 2) regulation of social processes, especially of public services. For this reason it is not possible to reduce public order to restrictions and/or orders. Finally, the author introduces the most important characteristics of public order and classifications of this institute.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Javni poredak - pojam i struktura, Public order: Notion and structure",
pages = "48-34",
number = "2",
volume = "67",
doi = "10.5937/AnaliPFB1902035T",
url = "conv_489"
}

Tomić, Z.. (2019). Javni poredak - pojam i struktura. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 67(2), 34-48.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902035T
conv_489

Tomić Z. Javni poredak - pojam i struktura. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2019;67(2):34-48.
doi:10.5937/AnaliPFB1902035T
conv_489 .

Tomić, Zoran, "Javni poredak - pojam i struktura" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67, no. 2 (2019):34-48,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902035T .,
conv_489 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2018
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1052
AB  - Suština upravnopravne grane u savremeno doba je u direktnom susretanju i neposrednom povezivanju opšteg/javnog i pojedinačnog, logikom pravnih pravila pri regulisanju konkretnih odnosa. Oficijelnost, službeno-javni princip državnog delenja, i dispozitivnost, tj. ponašanje koje zavisi od volje stranke, u smislu njene dozirane slobode u upravno-pravnim odnosima, kao dva antipoda u upravno-procesnom pravu - u upravnom postupku i u onom upravno-sudskom (u upravnom sporu) - isprepleteni su i delimično, skoro optimalno uravnoteženi. Da bi se ostvarili i javni i angažovani pojedinačni interesi, i pravda, i pravna sigurnost u jednom razumnom vremenskom razdoblju. Naime, u savremenom upravnom pravu, u njegovoj pravnoj regulativi sistema javnih službi snabdevenih i znanjem i prerogativima vlasti - nema apsolutne oficijelnosti, a ni dispozitivnosti. Po prirodi stvari i svrsi i toku merodavnih pravnih postupaka - a saobraženo položaju i funkcionisanju suda, za razliku od misije i kakvoće javne uprave - automija volje stranaka dominira u upravnom-sudskom postupku, naspram delikatne ali ipak jasne prevage oficijelnosti u čistoj, ortodoksnoj upravnoj proceduri.
AB  - Direct meeting and direct connection of general/public and individual/private interests represent the essence of administrative law in modern times, following the logic of legal rules in regulation of concrete relations. Official initiation of proceeding as a principle of state activity and will autonomy in the meaning of behaviour that depends on the will of the party and its measured freedom in administrative law relations are intertwined and almost optimal balanced in administrative procedure as well as in administrative dispute. In order to realize both public and related individual interests as well as the justice and legal certainty in reasonable time. Namely, in modern administrative law i.e. in the legal regulation of the system of public services that are in the same time competent and holders of power - there is no absolute ex officio institution of procedure or autonomy of the will of the parties. By nature of things as well as the purpose and the flow of applicable legal proceedings will autonomy of the parties dominates in the administrative dispute while official initiation takes the lead in orthodoxy administrative procedure.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Autonomija volje stranaka u upravno-procesnom pravu Srbije
T1  - Will autonomy in administrative procedural law of Serbia
EP  - 206
IS  - 7-9
SP  - 188
VL  - 56
UR  - conv_2256
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2018",
abstract = "Suština upravnopravne grane u savremeno doba je u direktnom susretanju i neposrednom povezivanju opšteg/javnog i pojedinačnog, logikom pravnih pravila pri regulisanju konkretnih odnosa. Oficijelnost, službeno-javni princip državnog delenja, i dispozitivnost, tj. ponašanje koje zavisi od volje stranke, u smislu njene dozirane slobode u upravno-pravnim odnosima, kao dva antipoda u upravno-procesnom pravu - u upravnom postupku i u onom upravno-sudskom (u upravnom sporu) - isprepleteni su i delimično, skoro optimalno uravnoteženi. Da bi se ostvarili i javni i angažovani pojedinačni interesi, i pravda, i pravna sigurnost u jednom razumnom vremenskom razdoblju. Naime, u savremenom upravnom pravu, u njegovoj pravnoj regulativi sistema javnih službi snabdevenih i znanjem i prerogativima vlasti - nema apsolutne oficijelnosti, a ni dispozitivnosti. Po prirodi stvari i svrsi i toku merodavnih pravnih postupaka - a saobraženo položaju i funkcionisanju suda, za razliku od misije i kakvoće javne uprave - automija volje stranaka dominira u upravnom-sudskom postupku, naspram delikatne ali ipak jasne prevage oficijelnosti u čistoj, ortodoksnoj upravnoj proceduri., Direct meeting and direct connection of general/public and individual/private interests represent the essence of administrative law in modern times, following the logic of legal rules in regulation of concrete relations. Official initiation of proceeding as a principle of state activity and will autonomy in the meaning of behaviour that depends on the will of the party and its measured freedom in administrative law relations are intertwined and almost optimal balanced in administrative procedure as well as in administrative dispute. In order to realize both public and related individual interests as well as the justice and legal certainty in reasonable time. Namely, in modern administrative law i.e. in the legal regulation of the system of public services that are in the same time competent and holders of power - there is no absolute ex officio institution of procedure or autonomy of the will of the parties. By nature of things as well as the purpose and the flow of applicable legal proceedings will autonomy of the parties dominates in the administrative dispute while official initiation takes the lead in orthodoxy administrative procedure.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Autonomija volje stranaka u upravno-procesnom pravu Srbije, Will autonomy in administrative procedural law of Serbia",
pages = "206-188",
number = "7-9",
volume = "56",
url = "conv_2256"
}

Tomić, Z.. (2018). Autonomija volje stranaka u upravno-procesnom pravu Srbije. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 56(7-9), 188-206.
conv_2256

Tomić Z. Autonomija volje stranaka u upravno-procesnom pravu Srbije. in Pravo i privreda. 2018;56(7-9):188-206.
conv_2256 .

Tomić, Zoran, "Autonomija volje stranaka u upravno-procesnom pravu Srbije" in Pravo i privreda, 56, no. 7-9 (2018):188-206,
conv_2256 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2017
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/964
AB  - Upravni spor je tradicionalni oblik sudske kontrole zakonitosti upravnih aktivnosti, kroz upravno-sudski postupak. To se odnosi i na upravne materije sa naglašenim privrednim elementom. U članku autor uglavnom analizira najnoviji Zakon o upravnim sporovima Crne gore (ZUS CG), upoređujući ga sa istovrsnim propisom Srbije. Ističe (i) bitne procesne veze propisa o upravnom postupku i normi o upravnosudskom postupku. Ukazuje na poboljšanja koja donosi novi ZUS CG spram prethodnog zakonskog teksta. Na koncu zaključuje da su oba zakona o upravnom sporu umnogome slična, a da je srpski zakon u više tačaka - u pogledu načela o pravu na pravično upravno suđenje, kod pravne mogućnosti sudskog odlaganja izvršenja, prigovora na odluku sudije pojedinca, zatim što se tiče novčanog kažnjavanja organa, pokretanje spora u slučaju ćutanje uprave itd. - ipak napredniji i kompletiji. S druge strane, ZUS Srbije nije do sada usklađen sa novim ZUP-om. Sve u svemu, kod oba zakona su moguća bitna poboljšanja regulative u skladu sa evropskim standardima, naročito u domenu pune sudske jurisdikcije i sudskih pravnih lekova. A sve je to u vezi sa drugačijom, razuđenijom organizacijom sudske mreže, posebno sa uvođenjem sistema upravnog sudstva, dvostepenosti upravnog suđenja, pre svega.
AB  - Administrative dispute is a kind of traditional way of judicial controle of legality of administrative activities through administrative jurisdiction. It also relates to administrative matters with ephasized economic importance. The author analyzes the latest Law on administrative disputes of Montenegro by making comparisons with equivalent Serbian law. It is highlighted essential procedural relations between law on administrative procedure and law on administrative disputes. The author also points at improvements that bring the latest Law on administrative disputes of Montenegro. At the end, author concludes that laws relating administrative disputes have number of similarities, although Serbian law is in more questions - principle of right to fair trial, legal possibility of judicial delay of execution, complaint to decision of a single judge, pecuniary punishment of administrative organs, administrative dispute in the case of silence of administration and so on - more advanced and more complete. On the other side, Serbian Law on administrative disputes is not harmonized with new Law on general administrative procedure. Summa summarum, both laws could be improved in accordance with European standards, especially in respect of disputes subject to the courts of general competence as well as legal remedies. These improvements are connected with different organization of judicial network, especially with the introduction of system of administrative jurisdiction and primarily with the introduction of two instances of administrative jurisdiction.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Privreda i upravno-sudska zaštita - upravni spor u Srbiji i u Crnoj Gori
T1  - Economy and judicial protection in administrative dispute: Administrative dispute in Serbia and in Montenegro
EP  - 581
IS  - 4-6
SP  - 565
VL  - 55
UR  - conv_2211
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2017",
abstract = "Upravni spor je tradicionalni oblik sudske kontrole zakonitosti upravnih aktivnosti, kroz upravno-sudski postupak. To se odnosi i na upravne materije sa naglašenim privrednim elementom. U članku autor uglavnom analizira najnoviji Zakon o upravnim sporovima Crne gore (ZUS CG), upoređujući ga sa istovrsnim propisom Srbije. Ističe (i) bitne procesne veze propisa o upravnom postupku i normi o upravnosudskom postupku. Ukazuje na poboljšanja koja donosi novi ZUS CG spram prethodnog zakonskog teksta. Na koncu zaključuje da su oba zakona o upravnom sporu umnogome slična, a da je srpski zakon u više tačaka - u pogledu načela o pravu na pravično upravno suđenje, kod pravne mogućnosti sudskog odlaganja izvršenja, prigovora na odluku sudije pojedinca, zatim što se tiče novčanog kažnjavanja organa, pokretanje spora u slučaju ćutanje uprave itd. - ipak napredniji i kompletiji. S druge strane, ZUS Srbije nije do sada usklađen sa novim ZUP-om. Sve u svemu, kod oba zakona su moguća bitna poboljšanja regulative u skladu sa evropskim standardima, naročito u domenu pune sudske jurisdikcije i sudskih pravnih lekova. A sve je to u vezi sa drugačijom, razuđenijom organizacijom sudske mreže, posebno sa uvođenjem sistema upravnog sudstva, dvostepenosti upravnog suđenja, pre svega., Administrative dispute is a kind of traditional way of judicial controle of legality of administrative activities through administrative jurisdiction. It also relates to administrative matters with ephasized economic importance. The author analyzes the latest Law on administrative disputes of Montenegro by making comparisons with equivalent Serbian law. It is highlighted essential procedural relations between law on administrative procedure and law on administrative disputes. The author also points at improvements that bring the latest Law on administrative disputes of Montenegro. At the end, author concludes that laws relating administrative disputes have number of similarities, although Serbian law is in more questions - principle of right to fair trial, legal possibility of judicial delay of execution, complaint to decision of a single judge, pecuniary punishment of administrative organs, administrative dispute in the case of silence of administration and so on - more advanced and more complete. On the other side, Serbian Law on administrative disputes is not harmonized with new Law on general administrative procedure. Summa summarum, both laws could be improved in accordance with European standards, especially in respect of disputes subject to the courts of general competence as well as legal remedies. These improvements are connected with different organization of judicial network, especially with the introduction of system of administrative jurisdiction and primarily with the introduction of two instances of administrative jurisdiction.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Privreda i upravno-sudska zaštita - upravni spor u Srbiji i u Crnoj Gori, Economy and judicial protection in administrative dispute: Administrative dispute in Serbia and in Montenegro",
pages = "581-565",
number = "4-6",
volume = "55",
url = "conv_2211"
}

Tomić, Z.. (2017). Privreda i upravno-sudska zaštita - upravni spor u Srbiji i u Crnoj Gori. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 55(4-6), 565-581.
conv_2211

Tomić Z. Privreda i upravno-sudska zaštita - upravni spor u Srbiji i u Crnoj Gori. in Pravo i privreda. 2017;55(4-6):565-581.
conv_2211 .

Tomić, Zoran, "Privreda i upravno-sudska zaštita - upravni spor u Srbiji i u Crnoj Gori" in Pravo i privreda, 55, no. 4-6 (2017):565-581,
conv_2211 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2015
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/868
AB  - Autor predlaže donošenje potpuno novog opšteg poreskog procesnog zakona Srbije koji bi bio kraći, jednostavniji, savremeniji, precizniji, uz jasan i dosledan odnos sa Zakonom o opštem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP). Njime bi se naročito doprinelo delotvornijem zadovoljenju i pripadajućeg javnog - fiskalnog interesa, i pojedinačnih interesa građana i pravnih lica u poreskim upravnim stvarima; lakšem i potpunijem ostvarenju i zaštiti kako zakonitosti, tako i sloboda i prava građana u procesu neposredne primene propisa u ovoj slojevitoj i delikatnoj upravnoj materiji. Novi opšti poreski upravno-procesni propis imao bi u pogledu svojih načela (predviđenih krucijalnih principa) primat nad drugim posebnim procesnim poreskim zakonima, ali ne i u odnosu na načela ZUP-a. Ova potonja ostaju da vrede jednako i obavezujuće u svim upravnim oblastima, pa i u onoj poreskoj. De lege ferenda, autor smatra prikladnim novi naziv zakona - Zakon o poreskom postupku, pri čemu poreska uprava treba da bude uređena posebnim organizacionim zakonom.
AB  - The author proposes the adoption of a completely new Law on general Tax procedure in Serbia, which would be shorter, simpler, more modern and more precise, with clear and consistent relationship with the Law on general administrative procedure. It would particularly contribute to a more effective satisfying of public fiscal interest as well as individual interests of individual citizens and legal entities in tax administrative matters, easier and more complete realization and protection of legality, freedoms and rights of citizens in the process of direct application of regulations in these intricate and delicate administrative matters. The new Law on general Tax administrative procedural would have primacy in respect of his principles (crucial principles) over other special procedural tax laws, but not over the principles of the Law on general administrative procedure. It remains to be valid and binding in all administrative areas, including that of tax. De lege ferenda, author considers a new name of the law - Law on Tax procedure more appropriate, whereby the Tax administration should be regulated by lex specialis.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Pogled na opšti poreski procesni zakon - neke odabrane upravne dileme
T1  - Look at the general tax procedural law: Some selected administrative dilemmas
EP  - 437
IS  - 7-9
SP  - 420
VL  - 53
UR  - conv_2165
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2015",
abstract = "Autor predlaže donošenje potpuno novog opšteg poreskog procesnog zakona Srbije koji bi bio kraći, jednostavniji, savremeniji, precizniji, uz jasan i dosledan odnos sa Zakonom o opštem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP). Njime bi se naročito doprinelo delotvornijem zadovoljenju i pripadajućeg javnog - fiskalnog interesa, i pojedinačnih interesa građana i pravnih lica u poreskim upravnim stvarima; lakšem i potpunijem ostvarenju i zaštiti kako zakonitosti, tako i sloboda i prava građana u procesu neposredne primene propisa u ovoj slojevitoj i delikatnoj upravnoj materiji. Novi opšti poreski upravno-procesni propis imao bi u pogledu svojih načela (predviđenih krucijalnih principa) primat nad drugim posebnim procesnim poreskim zakonima, ali ne i u odnosu na načela ZUP-a. Ova potonja ostaju da vrede jednako i obavezujuće u svim upravnim oblastima, pa i u onoj poreskoj. De lege ferenda, autor smatra prikladnim novi naziv zakona - Zakon o poreskom postupku, pri čemu poreska uprava treba da bude uređena posebnim organizacionim zakonom., The author proposes the adoption of a completely new Law on general Tax procedure in Serbia, which would be shorter, simpler, more modern and more precise, with clear and consistent relationship with the Law on general administrative procedure. It would particularly contribute to a more effective satisfying of public fiscal interest as well as individual interests of individual citizens and legal entities in tax administrative matters, easier and more complete realization and protection of legality, freedoms and rights of citizens in the process of direct application of regulations in these intricate and delicate administrative matters. The new Law on general Tax administrative procedural would have primacy in respect of his principles (crucial principles) over other special procedural tax laws, but not over the principles of the Law on general administrative procedure. It remains to be valid and binding in all administrative areas, including that of tax. De lege ferenda, author considers a new name of the law - Law on Tax procedure more appropriate, whereby the Tax administration should be regulated by lex specialis.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Pogled na opšti poreski procesni zakon - neke odabrane upravne dileme, Look at the general tax procedural law: Some selected administrative dilemmas",
pages = "437-420",
number = "7-9",
volume = "53",
url = "conv_2165"
}

Tomić, Z.. (2015). Pogled na opšti poreski procesni zakon - neke odabrane upravne dileme. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 53(7-9), 420-437.
conv_2165

Tomić Z. Pogled na opšti poreski procesni zakon - neke odabrane upravne dileme. in Pravo i privreda. 2015;53(7-9):420-437.
conv_2165 .

Tomić, Zoran, "Pogled na opšti poreski procesni zakon - neke odabrane upravne dileme" in Pravo i privreda, 53, no. 7-9 (2015):420-437,
conv_2165 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2014
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/789
AB  - Elementi za jednu ostvarivu reviziju Ustava Srbije mogli bi da obuhvate: 1) preambulu; 2) načelo prema kome je pravni poredak jedinstven; 3) ljudske slobode i prava; 4) Narodnu banku; 5) položaj narodnih poslanika; 6) izbor, položaj i prestanak mandata predsednika Republike; 7) tip parlamentarizma; 8) državnu upravu; 9) nezavisnost sudstva; 10) položaj javnog tužilaštva; 11) Ustavni sud; 12) AP Vojvodinu; 13) Kosovo i Metohiju; 14) proceduru promene Ustava. Danas izgleda pragmatičnija i izglednija parcijalna promena Ustava, kroz odgovarajuće ustavne amandmane, nego celovita ustavna reforma. Ovo potonja bi usledila, dozrela tek prilikom očekivanog ulaska Srbije u Evropsku Uniju, kroz nekoliko godina. Generalne osobine tog popravljenog Ustava Srbije mogle bi da budu: 1) savremen; 2) potpun; 3) usklađen, 4) ostvariv; 5) građansko-nacionalni; 6) napredan; 7) racionalan; 8) relativno čvrst i stabilan.
AB  - Elements of a viable revision of the Constitution of Serbia might include: 1 ) the preambule; 2) the principle according to which the legal system is unique; 3) human rights and freedoms; 4) The National Bank; 5) the status of deputies; 6) the election, the status and termination of the function of the President of the Republic; 7) type of parlamentarism; 8) the public administration; 9) the independence of the judiciary; 10) the position of public prosecutions; 11) the Constitutional Court; 12) AP Vojvodina; 13) Kosovo and Metohija; 14) the procedure for amending the Constitution. Today seems to be more pragmatic and more promising partial amendement of the Constitution through relevant constitutional amendements than comprehensive constitutional reform. The latter will follow in the moment of expected entry of Serbia into the European Union. General characteristics of the repaired Constitution of Serbia could be: 1) modern; 2) complete; 3) compliant; 4) achievable; 5) civil-national; 6) advanced; 7) rational; 8) relatively strong and stable.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Ustavna država kao privredni ram - promena Ustava Srbije - neki elementi jedne skice
T1  - Constitutional state as an economic frame: Modification of Serbian Constitution: Some elements of one draft
EP  - 138
IS  - 7-9
SP  - 123
VL  - 52
UR  - conv_2128
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2014",
abstract = "Elementi za jednu ostvarivu reviziju Ustava Srbije mogli bi da obuhvate: 1) preambulu; 2) načelo prema kome je pravni poredak jedinstven; 3) ljudske slobode i prava; 4) Narodnu banku; 5) položaj narodnih poslanika; 6) izbor, položaj i prestanak mandata predsednika Republike; 7) tip parlamentarizma; 8) državnu upravu; 9) nezavisnost sudstva; 10) položaj javnog tužilaštva; 11) Ustavni sud; 12) AP Vojvodinu; 13) Kosovo i Metohiju; 14) proceduru promene Ustava. Danas izgleda pragmatičnija i izglednija parcijalna promena Ustava, kroz odgovarajuće ustavne amandmane, nego celovita ustavna reforma. Ovo potonja bi usledila, dozrela tek prilikom očekivanog ulaska Srbije u Evropsku Uniju, kroz nekoliko godina. Generalne osobine tog popravljenog Ustava Srbije mogle bi da budu: 1) savremen; 2) potpun; 3) usklađen, 4) ostvariv; 5) građansko-nacionalni; 6) napredan; 7) racionalan; 8) relativno čvrst i stabilan., Elements of a viable revision of the Constitution of Serbia might include: 1 ) the preambule; 2) the principle according to which the legal system is unique; 3) human rights and freedoms; 4) The National Bank; 5) the status of deputies; 6) the election, the status and termination of the function of the President of the Republic; 7) type of parlamentarism; 8) the public administration; 9) the independence of the judiciary; 10) the position of public prosecutions; 11) the Constitutional Court; 12) AP Vojvodina; 13) Kosovo and Metohija; 14) the procedure for amending the Constitution. Today seems to be more pragmatic and more promising partial amendement of the Constitution through relevant constitutional amendements than comprehensive constitutional reform. The latter will follow in the moment of expected entry of Serbia into the European Union. General characteristics of the repaired Constitution of Serbia could be: 1) modern; 2) complete; 3) compliant; 4) achievable; 5) civil-national; 6) advanced; 7) rational; 8) relatively strong and stable.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Ustavna država kao privredni ram - promena Ustava Srbije - neki elementi jedne skice, Constitutional state as an economic frame: Modification of Serbian Constitution: Some elements of one draft",
pages = "138-123",
number = "7-9",
volume = "52",
url = "conv_2128"
}

Tomić, Z.. (2014). Ustavna država kao privredni ram - promena Ustava Srbije - neki elementi jedne skice. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 52(7-9), 123-138.
conv_2128

Tomić Z. Ustavna država kao privredni ram - promena Ustava Srbije - neki elementi jedne skice. in Pravo i privreda. 2014;52(7-9):123-138.
conv_2128 .

Tomić, Zoran, "Ustavna država kao privredni ram - promena Ustava Srbije - neki elementi jedne skice" in Pravo i privreda, 52, no. 7-9 (2014):123-138,
conv_2128 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
AU  - Petrović-Tomić, Nataša
PY  - 2013
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/749
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
C3  - Pravo i privreda
T1  - Narušavanja konkurencije u osiguranju restriktivnim sporazumima
T1  - Restrictive agreements as a form of competition infrigement in insurance
EP  - 51
IS  - 7-9
SP  - 13
VL  - 50
UR  - conv_2102
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran and Petrović-Tomić, Nataša",
year = "2013",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Narušavanja konkurencije u osiguranju restriktivnim sporazumima, Restrictive agreements as a form of competition infrigement in insurance",
pages = "51-13",
number = "7-9",
volume = "50",
url = "conv_2102"
}

Tomić, Z.,& Petrović-Tomić, N.. (2013). Narušavanja konkurencije u osiguranju restriktivnim sporazumima. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 50(7-9), 13-51.
conv_2102

Tomić Z, Petrović-Tomić N. Narušavanja konkurencije u osiguranju restriktivnim sporazumima. in Pravo i privreda. 2013;50(7-9):13-51.
conv_2102 .

Tomić, Zoran, Petrović-Tomić, Nataša, "Narušavanja konkurencije u osiguranju restriktivnim sporazumima" in Pravo i privreda, 50, no. 7-9 (2013):13-51,
conv_2102 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
AU  - Petrović-Tomić, Nataša
PY  - 2012
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/672
AB  - Budući zadužena za vršenja nadzornih ovlašćenja na tržištu osiguranja, Narodna banka Srbije ima na raspolaganju niz mera kojima treba da osigura zaštitu interesa osiguranika i uopšte korisnika usluga osiguranja, kao i obavljanje delatnosti osiguranja u skladu sa pravilima o upravljanju rizikom i pravilima struke osiguranja. Članak analizira ovlašćenja Narodne banke Srbije u vezi sa pokretanjem postupka stečaja nad društvima osiguranja kao subjektima nadzora. Kako Narodna banka Srbije prethodno donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad društvu osiguranja, prvi deo rada bavi se utvrđivanjem uslova koji opravdavaju izricanje ove - po posledicama po društvo i njegove osiguranike - najteže mere. Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društva osiguranja su krupna, nezaobilazna, a prethodno-procesna po prirodi i svrsi - njihovo aktiviranje je pre otpočinjanja merodavnog sudskog postupka pred nadležnim sudom. Analizirana su dva rešenja centralne banke koja se donose u upravnom postupku, u sklopu njene kontrole poslovanja društava osiguranja, a po ispunjenju zakonskih uslova: 1) rešenje o oduzimanju dozvole za rad društvu; 2) rešenje o ispunjenju uslova za pokretanje stečajnog postupka. Autori iznose argumente u prilog tome da stečajni postupak nema prirodu izvršnog postupka u pogledu predmetnih rešenja centralne banke. Rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nije izvršna isprava. Autori posvećuju posebnu pažnju pravu društva osiguranja kojem je oduzeta dozvola za rad da zahteva od Upravnog suda odlaganje izvršenja dotičnog rešenja, do pravnosnažnog okončanja u međuvremenu pokrenutog upravnog spora po njegovoj tužbi. Najzad, autori se bave i vanrednim pravnim lekom - zahtevom za preispitivanje pravnosnažne presude Upravnog suda pred Vrhovnim kasacionim sudom.
AB  - Being responsible for the exercise of supervisory authority in the insurance market, the National Bank of Serbia has at its disposal a number of measures that should ensure the protection of the interest of policyholders and beneficiaries in insurance, as well as carrying out the insurance in accordance with the rules on risk management and with insurance professional standards. The paper analysis the powers of the National Bank of Serbia in connection with the initiation of bankruptcy proceedings against the insurance companies as subject of control. As the National Bank of Serbia firstly revokes the license to work of insurance company, the firs part of the paper deals with the establishment of conditions that justify the imposition of this - according to consequences for the company and its policyholders - most difficult of all measures. Authorities of the National Bank of Serbia with the bankruptcy of insurance companies are large, unavoidable - and pre-procedural in nature and purpose. Their activation is applicable prior to the commencement of the court trial. Two decisions of the central bank brought in administrative proceeding, within its supervision of the insurance business and the fulfillment of legal requirements, are analyzed: 1) decision to revoke the license to work and 2) decision on fulfillment of conditions for opening bankruptcy procedure. The authors argue that the bankruptcy process does not have the nature of enforcement proceeding in respect of the underlying decisions of central bank. The decision on fulfillment of conditions for initiation of bankruptcy proceeding is not enforceable document. The authors pay special attention to the right of insurance companies which licence is rekoved to require the Administrative Court delay of execution of the respective decision until the final conclusion of administrative dispute. Finally, the authors deal with the extraordinary remedy - a request for reconsideration of a final judgment of administrative court - before the Supreme Court of Cassation.
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
T2  - Pravo i privreda
T1  - Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društava osiguranja
T1  - Authorities of the National Bank of Serbia with the bankruptcy of insurance companies
EP  - 435
IS  - 7-9
SP  - 406
VL  - 49
UR  - conv_2077
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran and Petrović-Tomić, Nataša",
year = "2012",
abstract = "Budući zadužena za vršenja nadzornih ovlašćenja na tržištu osiguranja, Narodna banka Srbije ima na raspolaganju niz mera kojima treba da osigura zaštitu interesa osiguranika i uopšte korisnika usluga osiguranja, kao i obavljanje delatnosti osiguranja u skladu sa pravilima o upravljanju rizikom i pravilima struke osiguranja. Članak analizira ovlašćenja Narodne banke Srbije u vezi sa pokretanjem postupka stečaja nad društvima osiguranja kao subjektima nadzora. Kako Narodna banka Srbije prethodno donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad društvu osiguranja, prvi deo rada bavi se utvrđivanjem uslova koji opravdavaju izricanje ove - po posledicama po društvo i njegove osiguranike - najteže mere. Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društva osiguranja su krupna, nezaobilazna, a prethodno-procesna po prirodi i svrsi - njihovo aktiviranje je pre otpočinjanja merodavnog sudskog postupka pred nadležnim sudom. Analizirana su dva rešenja centralne banke koja se donose u upravnom postupku, u sklopu njene kontrole poslovanja društava osiguranja, a po ispunjenju zakonskih uslova: 1) rešenje o oduzimanju dozvole za rad društvu; 2) rešenje o ispunjenju uslova za pokretanje stečajnog postupka. Autori iznose argumente u prilog tome da stečajni postupak nema prirodu izvršnog postupka u pogledu predmetnih rešenja centralne banke. Rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nije izvršna isprava. Autori posvećuju posebnu pažnju pravu društva osiguranja kojem je oduzeta dozvola za rad da zahteva od Upravnog suda odlaganje izvršenja dotičnog rešenja, do pravnosnažnog okončanja u međuvremenu pokrenutog upravnog spora po njegovoj tužbi. Najzad, autori se bave i vanrednim pravnim lekom - zahtevom za preispitivanje pravnosnažne presude Upravnog suda pred Vrhovnim kasacionim sudom., Being responsible for the exercise of supervisory authority in the insurance market, the National Bank of Serbia has at its disposal a number of measures that should ensure the protection of the interest of policyholders and beneficiaries in insurance, as well as carrying out the insurance in accordance with the rules on risk management and with insurance professional standards. The paper analysis the powers of the National Bank of Serbia in connection with the initiation of bankruptcy proceedings against the insurance companies as subject of control. As the National Bank of Serbia firstly revokes the license to work of insurance company, the firs part of the paper deals with the establishment of conditions that justify the imposition of this - according to consequences for the company and its policyholders - most difficult of all measures. Authorities of the National Bank of Serbia with the bankruptcy of insurance companies are large, unavoidable - and pre-procedural in nature and purpose. Their activation is applicable prior to the commencement of the court trial. Two decisions of the central bank brought in administrative proceeding, within its supervision of the insurance business and the fulfillment of legal requirements, are analyzed: 1) decision to revoke the license to work and 2) decision on fulfillment of conditions for opening bankruptcy procedure. The authors argue that the bankruptcy process does not have the nature of enforcement proceeding in respect of the underlying decisions of central bank. The decision on fulfillment of conditions for initiation of bankruptcy proceeding is not enforceable document. The authors pay special attention to the right of insurance companies which licence is rekoved to require the Administrative Court delay of execution of the respective decision until the final conclusion of administrative dispute. Finally, the authors deal with the extraordinary remedy - a request for reconsideration of a final judgment of administrative court - before the Supreme Court of Cassation.",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društava osiguranja, Authorities of the National Bank of Serbia with the bankruptcy of insurance companies",
pages = "435-406",
number = "7-9",
volume = "49",
url = "conv_2077"
}

Tomić, Z.,& Petrović-Tomić, N.. (2012). Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društava osiguranja. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 49(7-9), 406-435.
conv_2077

Tomić Z, Petrović-Tomić N. Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društava osiguranja. in Pravo i privreda. 2012;49(7-9):406-435.
conv_2077 .

Tomić, Zoran, Petrović-Tomić, Nataša, "Ovlašćenja Narodne banke Srbije kod stečaja društava osiguranja" in Pravo i privreda, 49, no. 7-9 (2012):406-435,
conv_2077 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
AU  - Petrović-Tomić, Nataša
PY  - 2011
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/560
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
C3  - Pravo i privreda
T1  - O licenciranju kandidata za članove organa Društava osiguranja - osvrt na odluke Ustavnog suda Srbije
T1  - About licensing of the candidates for members of the board and supervisory body of Insurance companies: Some remarks on decisions of the Constitutional Court of Serbia
EP  - 112
IS  - 4-6
SP  - 91
VL  - 48
UR  - conv_2033
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran and Petrović-Tomić, Nataša",
year = "2011",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "O licenciranju kandidata za članove organa Društava osiguranja - osvrt na odluke Ustavnog suda Srbije, About licensing of the candidates for members of the board and supervisory body of Insurance companies: Some remarks on decisions of the Constitutional Court of Serbia",
pages = "112-91",
number = "4-6",
volume = "48",
url = "conv_2033"
}

Tomić, Z.,& Petrović-Tomić, N.. (2011). O licenciranju kandidata za članove organa Društava osiguranja - osvrt na odluke Ustavnog suda Srbije. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 48(4-6), 91-112.
conv_2033

Tomić Z, Petrović-Tomić N. O licenciranju kandidata za članove organa Društava osiguranja - osvrt na odluke Ustavnog suda Srbije. in Pravo i privreda. 2011;48(4-6):91-112.
conv_2033 .

Tomić, Zoran, Petrović-Tomić, Nataša, "O licenciranju kandidata za članove organa Društava osiguranja - osvrt na odluke Ustavnog suda Srbije" in Pravo i privreda, 48, no. 4-6 (2011):91-112,
conv_2033 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2010
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/523
PB  - Advokatska komora Srbije, Beograd
T2  - Branič - časopis Advokatske komore Srbije
T1  - Ustavni sud na stranputici
EP  - 33
IS  - 1-2
SP  - 9
VL  - 123
UR  - conv_1825
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2010",
publisher = "Advokatska komora Srbije, Beograd",
journal = "Branič - časopis Advokatske komore Srbije",
title = "Ustavni sud na stranputici",
pages = "33-9",
number = "1-2",
volume = "123",
url = "conv_1825"
}

Tomić, Z.. (2010). Ustavni sud na stranputici. in Branič - časopis Advokatske komore Srbije
Advokatska komora Srbije, Beograd., 123(1-2), 9-33.
conv_1825

Tomić Z. Ustavni sud na stranputici. in Branič - časopis Advokatske komore Srbije. 2010;123(1-2):9-33.
conv_1825 .

Tomić, Zoran, "Ustavni sud na stranputici" in Branič - časopis Advokatske komore Srbije, 123, no. 1-2 (2010):9-33,
conv_1825 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
AU  - Petrović-Tomić, Nataša
PY  - 2009
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/475
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
C3  - Pravo i privreda
T1  - Izdavanje i oduzimanje dozvola za rad osiguravajućim društvima
T1  - Issuing and taking away of insurance companies licenses to work
EP  - 215
IS  - 5-8
SP  - 185
VL  - 46
UR  - conv_1987
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran and Petrović-Tomić, Nataša",
year = "2009",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Izdavanje i oduzimanje dozvola za rad osiguravajućim društvima, Issuing and taking away of insurance companies licenses to work",
pages = "215-185",
number = "5-8",
volume = "46",
url = "conv_1987"
}

Tomić, Z.,& Petrović-Tomić, N.. (2009). Izdavanje i oduzimanje dozvola za rad osiguravajućim društvima. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 46(5-8), 185-215.
conv_1987

Tomić Z, Petrović-Tomić N. Izdavanje i oduzimanje dozvola za rad osiguravajućim društvima. in Pravo i privreda. 2009;46(5-8):185-215.
conv_1987 .

Tomić, Zoran, Petrović-Tomić, Nataša, "Izdavanje i oduzimanje dozvola za rad osiguravajućim društvima" in Pravo i privreda, 46, no. 5-8 (2009):185-215,
conv_1987 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2008
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/418
PB  - Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd
C3  - Pravo i privreda
T1  - Upravne i javne agencije u Srbiji - klasifikacija i pravni položaj
T1  - Administrative and public agencies in Serbia: Classification and legal status
EP  - 426
IS  - 5-8
SP  - 413
VL  - 45
UR  - conv_1963
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2008",
publisher = "Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd",
journal = "Pravo i privreda",
title = "Upravne i javne agencije u Srbiji - klasifikacija i pravni položaj, Administrative and public agencies in Serbia: Classification and legal status",
pages = "426-413",
number = "5-8",
volume = "45",
url = "conv_1963"
}

Tomić, Z.. (2008). Upravne i javne agencije u Srbiji - klasifikacija i pravni položaj. in Pravo i privreda
Udruženje pravnika u privredi Srbije, Beograd., 45(5-8), 413-426.
conv_1963

Tomić Z. Upravne i javne agencije u Srbiji - klasifikacija i pravni položaj. in Pravo i privreda. 2008;45(5-8):413-426.
conv_1963 .

Tomić, Zoran, "Upravne i javne agencije u Srbiji - klasifikacija i pravni položaj" in Pravo i privreda, 45, no. 5-8 (2008):413-426,
conv_1963 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2007
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/340
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
C3  - Pravni život
T1  - Sukcesivnost upravne i upravno-sudske zaštite
T1  - Successiveness of administrative and administrative-judicial protection
EP  - 546
IS  - 10
SP  - 535
VL  - 56
UR  - conv_1410
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2007",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "Sukcesivnost upravne i upravno-sudske zaštite, Successiveness of administrative and administrative-judicial protection",
pages = "546-535",
number = "10",
volume = "56",
url = "conv_1410"
}

Tomić, Z.. (2007). Sukcesivnost upravne i upravno-sudske zaštite. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 56(10), 535-546.
conv_1410

Tomić Z. Sukcesivnost upravne i upravno-sudske zaštite. in Pravni život. 2007;56(10):535-546.
conv_1410 .

Tomić, Zoran, "Sukcesivnost upravne i upravno-sudske zaštite" in Pravni život, 56, no. 10 (2007):535-546,
conv_1410 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2007
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/326
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
T2  - Pravni život
T1  - O pravu na pravnu ravnotežu - skica jednog filozofsko pravnog razmišljanja
EP  - 18
IS  - 3-4
SP  - 15
VL  - 56
UR  - conv_1400
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2007",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "O pravu na pravnu ravnotežu - skica jednog filozofsko pravnog razmišljanja",
pages = "18-15",
number = "3-4",
volume = "56",
url = "conv_1400"
}

Tomić, Z.. (2007). O pravu na pravnu ravnotežu - skica jednog filozofsko pravnog razmišljanja. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 56(3-4), 15-18.
conv_1400

Tomić Z. O pravu na pravnu ravnotežu - skica jednog filozofsko pravnog razmišljanja. in Pravni život. 2007;56(3-4):15-18.
conv_1400 .

Tomić, Zoran, "O pravu na pravnu ravnotežu - skica jednog filozofsko pravnog razmišljanja" in Pravni život, 56, no. 3-4 (2007):15-18,
conv_1400 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2006
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/294
PB  - Advokatska komora Srbije, Beograd
T2  - Branič - časopis Advokatske komore Srbije
T1  - 'U susret novom Ustavu - pravosuđe, dan posle'
EP  - 72
IS  - 2
SP  - 67
VL  - 118
UR  - conv_1810
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2006",
publisher = "Advokatska komora Srbije, Beograd",
journal = "Branič - časopis Advokatske komore Srbije",
title = "'U susret novom Ustavu - pravosuđe, dan posle'",
pages = "72-67",
number = "2",
volume = "118",
url = "conv_1810"
}

Tomić, Z.. (2006). 'U susret novom Ustavu - pravosuđe, dan posle'. in Branič - časopis Advokatske komore Srbije
Advokatska komora Srbije, Beograd., 118(2), 67-72.
conv_1810

Tomić Z. 'U susret novom Ustavu - pravosuđe, dan posle'. in Branič - časopis Advokatske komore Srbije. 2006;118(2):67-72.
conv_1810 .

Tomić, Zoran, "'U susret novom Ustavu - pravosuđe, dan posle'" in Branič - časopis Advokatske komore Srbije, 118, no. 2 (2006):67-72,
conv_1810 .

TY  - CONF
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2006
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/278
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
C3  - Pravni život
T1  - Diskreciona ocena u upravnom pravu
T1  - Discretional estimation in administrative law
EP  - 302
IS  - 10
SP  - 289
VL  - 55
UR  - conv_1386
ER  - 

@conference{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2006",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "Diskreciona ocena u upravnom pravu, Discretional estimation in administrative law",
pages = "302-289",
number = "10",
volume = "55",
url = "conv_1386"
}

Tomić, Z.. (2006). Diskreciona ocena u upravnom pravu. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 55(10), 289-302.
conv_1386

Tomić Z. Diskreciona ocena u upravnom pravu. in Pravni život. 2006;55(10):289-302.
conv_1386 .

Tomić, Zoran, "Diskreciona ocena u upravnom pravu" in Pravni život, 55, no. 10 (2006):289-302,
conv_1386 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2005
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/243
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
T2  - Pravni život
T1  - Neka upravnopravna pitanja uređivanja visokog obrazovanja - povodom Predloga istoimenog zakona Srbije
EP  - 27
IS  - 5-6
SP  - 19
VL  - 54
UR  - conv_1351
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2005",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "Neka upravnopravna pitanja uređivanja visokog obrazovanja - povodom Predloga istoimenog zakona Srbije",
pages = "27-19",
number = "5-6",
volume = "54",
url = "conv_1351"
}

Tomić, Z.. (2005). Neka upravnopravna pitanja uređivanja visokog obrazovanja - povodom Predloga istoimenog zakona Srbije. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 54(5-6), 19-27.
conv_1351

Tomić Z. Neka upravnopravna pitanja uređivanja visokog obrazovanja - povodom Predloga istoimenog zakona Srbije. in Pravni život. 2005;54(5-6):19-27.
conv_1351 .

Tomić, Zoran, "Neka upravnopravna pitanja uređivanja visokog obrazovanja - povodom Predloga istoimenog zakona Srbije" in Pravni život, 54, no. 5-6 (2005):19-27,
conv_1351 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2004
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/236
AB  - Što se pak tiče ministarstava (i drugih vršilaca poslova javne uprave) - ako se opredelimo za nešto detaljnije postavljanje ustavnih principa ustrojstva, delovanja, odgovornosti i kontrole javne uprave - ključne "tačke" bi bile: (1) zadovoljenje i obezbeđenje legitimnog javnog interesa, u procesu ostvarivanja javnopravnih sloboda i prava građana i njihovih kolektiviteta, u skladu sa ustavom i zakonom, oslonjenim na priznate međunarodnopravne standarde; (2) politička odgovornost državne uprave, preko njenih čelnika, pred Parlamentom, a pravna, krivična ministarska odgovornost pred Ustavnim sudom; (3) dekoncentracija državne uprave, podela na stepene; (4) odmerena decentralizacija nedržavne javne uprave; (5) ustavno uvođenje i zakonsko uređivanje sistema zasebnog i specijalizovanog upravnog sudstva, radi pouzdane, stručne i objektivne kontrole zakonitosti rada javne uprave.
AB  - As for the ministries (and other bodies executing public administrative affairs) - if we vouch for a more detailed definition of constitutional principles of the structure, responsibility, and control of public administration, the key "points" in this matter would be: (1) to satisfy and protect legitimate public interest in exercising public freedoms and rights of citizens and their collectivities; (2) political responsibility of ministers and bodies they run before the Parliament (monitored by classical parliamentary supervision), and, particularly, criminal responsibility of ministers before the Constitutional Court; (3) deconcentration of state administration and its segmentation into degrees; (4) decentralization of non-state public administration; (5) constitutional institutionalization and legal enactment of the system of separate, specialized administrative judiciary, whose purpose would be to ensure a reliable, professional, and objective control of the legality of the work of public administration.
PB  - Univerzitet u Nišu, Niš
T2  - Facta universitatis - series: Law and Politics
T1  - Vlada i ministarstva - de constitutione ferenda
T1  - The Government and ministries: De constitutione ferenda
EP  - 66
IS  - 1
SP  - 51
VL  - 2
UR  - conv_2615
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2004",
abstract = "Što se pak tiče ministarstava (i drugih vršilaca poslova javne uprave) - ako se opredelimo za nešto detaljnije postavljanje ustavnih principa ustrojstva, delovanja, odgovornosti i kontrole javne uprave - ključne "tačke" bi bile: (1) zadovoljenje i obezbeđenje legitimnog javnog interesa, u procesu ostvarivanja javnopravnih sloboda i prava građana i njihovih kolektiviteta, u skladu sa ustavom i zakonom, oslonjenim na priznate međunarodnopravne standarde; (2) politička odgovornost državne uprave, preko njenih čelnika, pred Parlamentom, a pravna, krivična ministarska odgovornost pred Ustavnim sudom; (3) dekoncentracija državne uprave, podela na stepene; (4) odmerena decentralizacija nedržavne javne uprave; (5) ustavno uvođenje i zakonsko uređivanje sistema zasebnog i specijalizovanog upravnog sudstva, radi pouzdane, stručne i objektivne kontrole zakonitosti rada javne uprave., As for the ministries (and other bodies executing public administrative affairs) - if we vouch for a more detailed definition of constitutional principles of the structure, responsibility, and control of public administration, the key "points" in this matter would be: (1) to satisfy and protect legitimate public interest in exercising public freedoms and rights of citizens and their collectivities; (2) political responsibility of ministers and bodies they run before the Parliament (monitored by classical parliamentary supervision), and, particularly, criminal responsibility of ministers before the Constitutional Court; (3) deconcentration of state administration and its segmentation into degrees; (4) decentralization of non-state public administration; (5) constitutional institutionalization and legal enactment of the system of separate, specialized administrative judiciary, whose purpose would be to ensure a reliable, professional, and objective control of the legality of the work of public administration.",
publisher = "Univerzitet u Nišu, Niš",
journal = "Facta universitatis - series: Law and Politics",
title = "Vlada i ministarstva - de constitutione ferenda, The Government and ministries: De constitutione ferenda",
pages = "66-51",
number = "1",
volume = "2",
url = "conv_2615"
}

Tomić, Z.. (2004). Vlada i ministarstva - de constitutione ferenda. in Facta universitatis - series: Law and Politics
Univerzitet u Nišu, Niš., 2(1), 51-66.
conv_2615

Tomić Z. Vlada i ministarstva - de constitutione ferenda. in Facta universitatis - series: Law and Politics. 2004;2(1):51-66.
conv_2615 .

Tomić, Zoran, "Vlada i ministarstva - de constitutione ferenda" in Facta universitatis - series: Law and Politics, 2, no. 1 (2004):51-66,
conv_2615 .

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Zoran
PY  - 2003
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/204
PB  - Advokatska komora Vojvodine, Novi Sad
T2  - Glasnik Advokatske komore Vojvodine
T1  - Ustav ipak nije pogažen!
EP  - 113
IS  - 3
SP  - 107
VL  - 75
DO  - 10.5937/gakv0303107T
UR  - conv_1018
ER  - 

@article{
author = "Tomić, Zoran",
year = "2003",
publisher = "Advokatska komora Vojvodine, Novi Sad",
journal = "Glasnik Advokatske komore Vojvodine",
title = "Ustav ipak nije pogažen!",
pages = "113-107",
number = "3",
volume = "75",
doi = "10.5937/gakv0303107T",
url = "conv_1018"
}

Tomić, Z.. (2003). Ustav ipak nije pogažen!. in Glasnik Advokatske komore Vojvodine
Advokatska komora Vojvodine, Novi Sad., 75(3), 107-113.
https://doi.org/10.5937/gakv0303107T
conv_1018

Tomić Z. Ustav ipak nije pogažen!. in Glasnik Advokatske komore Vojvodine. 2003;75(3):107-113.
doi:10.5937/gakv0303107T
conv_1018 .

Tomić, Zoran, "Ustav ipak nije pogažen!" in Glasnik Advokatske komore Vojvodine, 75, no. 3 (2003):107-113,
https://doi.org/10.5937/gakv0303107T .,
conv_1018 .