Dragosavac, Branka

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0003-1940-6986
  • Dragosavac, Branka (11)
  • (1)
Projects

Author's Bibliography

Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law

Aleš, Novak; ; ; ; ; ; ;

(Beograd : Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za izdavaštvo i informisanje, 2025)

TY  - CHAP
AU  - Aleš, Novak
AU  - 
AU  - 
AU  - 
AU  - 
AU  - 
AU  - 
AU  - 
PY  - 2025
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/2184
PB  - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za izdavaštvo i informisanje
T2  - Bibliografija radova iz oblasti temeljnih pravnih znanja na prostoru južnoslovenskih država
T1  - Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law
EP  - 80
SP  - 45
ER  - 
@inbook{
author = "Aleš, Novak and  and  and  and  and  and  and ",
year = "2025",
publisher = "Beograd : Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za izdavaštvo i informisanje",
journal = "Bibliografija radova iz oblasti temeljnih pravnih znanja na prostoru južnoslovenskih država",
booktitle = "Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law",
pages = "80-45"
}
Aleš, N., , , , , , ,& . (2025). Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law. in Bibliografija radova iz oblasti temeljnih pravnih znanja na prostoru južnoslovenskih država
Beograd : Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za izdavaštvo i informisanje., 45-80.
Aleš N, , , , , , , . Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law. in Bibliografija radova iz oblasti temeljnih pravnih znanja na prostoru južnoslovenskih država. 2025;:45-80..
Aleš, Novak, , , , , , , , "Some cursory remarks on the history of slovenian legal theory and philosophy of law" in Bibliografija radova iz oblasti temeljnih pravnih znanja na prostoru južnoslovenskih država (2025):45-80.

Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2022
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1325
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021
EP  - 96
IS  - 40
SP  - 95
UR  - conv_2843
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2022",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021",
pages = "96-95",
number = "40",
url = "conv_2843"
}
Dragosavac, B.. (2022). Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(40), 95-96.
conv_2843
Dragosavac B. Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2022;(40):95-96.
conv_2843 .
Dragosavac, Branka, "Prvi doktor bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini - Ljubinka Petrić-Bašović: Izabrani radovi, Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 2021" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 40 (2022):95-96,
conv_2843 .

Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2021
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1264
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021
EP  - 100
IS  - 39
SP  - 98
UR  - conv_2841
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2021",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021",
pages = "100-98",
number = "39",
url = "conv_2841"
}
Dragosavac, B.. (2021). Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(39), 98-100.
conv_2841
Dragosavac B. Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2021;(39):98-100.
conv_2841 .
Dragosavac, Branka, "Prvi posleratni upravnik Gradske biblioteke u Pančevu - Mihovil Tomandl: Autobiografija, Matica srpska, Novi Sad, 2021" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 39 (2021):98-100,
conv_2841 .

Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2021
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1263
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020
EP  - 102
IS  - 38
SP  - 101
UR  - conv_2839
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2021",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020",
pages = "102-101",
number = "38",
url = "conv_2839"
}
Dragosavac, B.. (2021). Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(38), 101-102.
conv_2839
Dragosavac B. Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2021;(38):101-102.
conv_2839 .
Dragosavac, Branka, "Novi prilog za integralnu istoriju javnih biblioteka u Srbiji - Đurašinović Biljana: Javne biblioteke u Srbiji između dva svetska rata, Gradska biblioteka, Pančevo, 2020" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 38 (2021):101-102,
conv_2839 .

Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo"

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1186
AB  - U radu je prikazan razvoj prosvetnih i kulturnih institucija u Pirotu od njegovog pripojenja Kraljevini Srbiji 1877. godine do kraja Prvog svetskog rata. Prve osnovne škole osnovane su još 1838, a nakon pripajanja Srbiji one su, sa manje ili više uspeha, obnovljene i nastavile svoj rad, ali po novim školskim programima. Nakon osnovnih, formirane su stručne škole, otvorene nekolike štamparije, a zatim pokrenute i novine. Prva Čitaonica u Pirotu počela je sa radom 1872. i u ovoj godini bi trebalo tražiti zametke bibliotekarstva. Posle 1877. formirano je više biblioteka, čitaonica i jedno čitalište u Pirotu, sve do 1909. godine, kada se Ukazom kralja Petra I Karađorevića osniva prva Javna biblioteka. Balkanski ratovi, a zatim i Prvi svetski rat gotovo su u potpunosti uništili institucije nastale pre 1918. godine, čime je završena početna faza kulturnog razvoja Pirota. Do sada objavljeni radovi najvećim delom donose istorijske činjenice o svim kulturnim ili prosvetnim institucijama, osnivanju štamparija i pojavi štampe u Pirotu i izvesno je da se njihov razvoj uklapao u razvojne tokove država pod čijom upravom se nalazio. Osim toga, sadrže i podatke o tome da je grad imao sve preduslove za brži razvoj prosvete i školstva, kao osnove za formiranje svih tipova biblioteka - od čitaonica, preko školskih i radničkih biblioteka, do javne biblioteke koju koristi najveći krug korisnika, a koje su direktna posledica pismenosti i obrazovne strukture stanovništva. Međutim, nijedan od ovih tekstova ne nudi objašnjenje zbog čega je, pored svih ovih napora i vrlo ranog formiranja škola i biblioteka, nepismenost u Pirotu na razmeđi dva veka bila još uvek ogromna, naročito među ženskim stanovništvom.
AB  - The paper presents the development of educational and cultural institutions in Pirot from its annexation by the Kingdom of Serbia in 1877 until the end of the First World War. The first primary schools in this area were founded in 1838, and after it was annexed by Serbia, they were renewed and continued their work, with more or less success, but in accordance with the new school programs. After primary schools, vocational schools were established as well. Several printing houses were opened, and then newspapers were launched. The first social library in Pirot started working in 1872, so the beginnings of librarianship in this town should be placed in that year. After 1877, several libraries, reading rooms, and a social library were formed in Pirot, until 1909, when the first Public Library was established by the Decree of King Petar I Karađorević. The Balkan wars, and then the First World War, almost completely destroyed the institutions created before 1918, which ended the initial phase of the cultural development of Pirot. The works published so far bring mostly historical facts about all cultural or educational institutions, the establishment of printing houses and the appearance of the press in Pirot, and it is certain that their development fitted into the developmental trends of the countries under whose administration the town was. They also contain data that testify to the fact that the town had all the prerequisites for faster development of education and school system, as a basis for the formation of all types of libraries - from social libraries, through school and workers' libraries, to the public library used by the largest circle of users, which is a direct consequence of the level of literacy and educational structure of the population. However, none of these texts offers an explanation why, despite all these efforts and the very early formation of schools and libraries, illiteracy in Pirot at the turn of the two centuries was still enormous, especially among the female population.
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo"
T1  - Four decades of cultural and educational institutions in Pirot
EP  - 59
IS  - 37
SP  - 47
DO  - 10.19090/cit.2020.37.47-59
UR  - conv_2838
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2020",
abstract = "U radu je prikazan razvoj prosvetnih i kulturnih institucija u Pirotu od njegovog pripojenja Kraljevini Srbiji 1877. godine do kraja Prvog svetskog rata. Prve osnovne škole osnovane su još 1838, a nakon pripajanja Srbiji one su, sa manje ili više uspeha, obnovljene i nastavile svoj rad, ali po novim školskim programima. Nakon osnovnih, formirane su stručne škole, otvorene nekolike štamparije, a zatim pokrenute i novine. Prva Čitaonica u Pirotu počela je sa radom 1872. i u ovoj godini bi trebalo tražiti zametke bibliotekarstva. Posle 1877. formirano je više biblioteka, čitaonica i jedno čitalište u Pirotu, sve do 1909. godine, kada se Ukazom kralja Petra I Karađorevića osniva prva Javna biblioteka. Balkanski ratovi, a zatim i Prvi svetski rat gotovo su u potpunosti uništili institucije nastale pre 1918. godine, čime je završena početna faza kulturnog razvoja Pirota. Do sada objavljeni radovi najvećim delom donose istorijske činjenice o svim kulturnim ili prosvetnim institucijama, osnivanju štamparija i pojavi štampe u Pirotu i izvesno je da se njihov razvoj uklapao u razvojne tokove država pod čijom upravom se nalazio. Osim toga, sadrže i podatke o tome da je grad imao sve preduslove za brži razvoj prosvete i školstva, kao osnove za formiranje svih tipova biblioteka - od čitaonica, preko školskih i radničkih biblioteka, do javne biblioteke koju koristi najveći krug korisnika, a koje su direktna posledica pismenosti i obrazovne strukture stanovništva. Međutim, nijedan od ovih tekstova ne nudi objašnjenje zbog čega je, pored svih ovih napora i vrlo ranog formiranja škola i biblioteka, nepismenost u Pirotu na razmeđi dva veka bila još uvek ogromna, naročito među ženskim stanovništvom., The paper presents the development of educational and cultural institutions in Pirot from its annexation by the Kingdom of Serbia in 1877 until the end of the First World War. The first primary schools in this area were founded in 1838, and after it was annexed by Serbia, they were renewed and continued their work, with more or less success, but in accordance with the new school programs. After primary schools, vocational schools were established as well. Several printing houses were opened, and then newspapers were launched. The first social library in Pirot started working in 1872, so the beginnings of librarianship in this town should be placed in that year. After 1877, several libraries, reading rooms, and a social library were formed in Pirot, until 1909, when the first Public Library was established by the Decree of King Petar I Karađorević. The Balkan wars, and then the First World War, almost completely destroyed the institutions created before 1918, which ended the initial phase of the cultural development of Pirot. The works published so far bring mostly historical facts about all cultural or educational institutions, the establishment of printing houses and the appearance of the press in Pirot, and it is certain that their development fitted into the developmental trends of the countries under whose administration the town was. They also contain data that testify to the fact that the town had all the prerequisites for faster development of education and school system, as a basis for the formation of all types of libraries - from social libraries, through school and workers' libraries, to the public library used by the largest circle of users, which is a direct consequence of the level of literacy and educational structure of the population. However, none of these texts offers an explanation why, despite all these efforts and the very early formation of schools and libraries, illiteracy in Pirot at the turn of the two centuries was still enormous, especially among the female population.",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo", Four decades of cultural and educational institutions in Pirot",
pages = "59-47",
number = "37",
doi = "10.19090/cit.2020.37.47-59",
url = "conv_2838"
}
Dragosavac, B.. (2020). Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo". in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(37), 47-59.
https://doi.org/10.19090/cit.2020.37.47-59
conv_2838
Dragosavac B. Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo". in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2020;(37):47-59.
doi:10.19090/cit.2020.37.47-59
conv_2838 .
Dragosavac, Branka, "Četiri decenije institucija kulture i obrazovanja u Pirotu ili "Ajmo, Jovo, nanovo"" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 37 (2020):47-59,
https://doi.org/10.19090/cit.2020.37.47-59 .,
conv_2838 .

Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata

Dragosavac, Branka; Ćorović, Ljubica

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
AU  - Ćorović, Ljubica
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1185
AB  - Prvo dečje odeljenje u Beogradu osnovano je zajedno sa prvom javnom bibliotekom - Bibliotekom i Muzejom Opštine grada Beograda. Od svečanog otvaranja 31. januara 1931. godine u njemu su organizovane različite forme rada sa decom. Iako se više puta pisalo o radu ovog odeljenja, čini se da su pojedini oblici saradnje sa decom nedovoljno istaknuti. Osim toga, u Dečjem odeljenju imenovan je i prvi dečji bibliotekar na teritoriji, kako tadašnje države, tako i srpskih javnih biblioteka u celini, Nadežda Basurović. Ona je do sada sporadično pominjana u stručnoj literaturi, ali njen rad i ljubav sa kojom je posvećeno vodila odeljenje i kulturno-prosvetnu delatnost nisu do sada istraženi ni objavljeni. U ovom tekstu predstavljena su dečja posela - "mala sela" kao preteča savremenih kulturnih programa i rad prvog imenovanog srpskog dečjeg bibliotekara. Članak je nastao na osnovu građe Zavičajnog odeljenja Biblioteke grada Beograda i godišnjih izveštaja o radu Biblioteke, građe Arhiva Beograda te objavljenih napisa u serijskim i monografskim publikacijama.
AB  - In 1928, based on the Law on Municipalities, the Court of the Municipality of the City of Belgrade made a decision on the establishment of the City Library and the Museum of Belgrade. The first librarian, Marija Ilić Agapova, was hired next year. Over the next year and a half until the opening ceremony of the library and the museum, initially alone and later with a small circle of associates, she collected, arranged, systematized and processed material for the library funds, and drafted the Work Programme and the Rulebook of the Library of the Municipality of the City of Belgrade (1930). From the very beginning, together with working on the library fund for adults, Marija Ilić Agapova began to collect and arrange material for the formation of the Department for Children and Young Adults, following the example of English and world library practice. This department began its official work on January 11, 1931. Work on cultural and educational activities in the Children's Reading Room started immediately after organizing the lending/borrowing procedures. On March 15, the first official children's librarian was appointed - it was Nadežda Basurović. This paper presents children's soirees - small soirees, as a precursor of modern cultural programs for children, which are now realized in numerous domestic and international libraries and are denoted by the term storytelling. In addition, it presents the work of Nadežda Basurović, the first appointed children's librarian in Serbia. The paper was created on the basis of preserved reports written by children's librarians, kept in the Old and Rare Books and Books on Belgrade / Local History Department of the Belgrade City Library, as well as on the basis of materials stored in the Historical Archives of Belgrade, articles published in serial and monographic publications, and data from the annual reports of the Belgrade City Library.
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata
T1  - Small soirees or the infancy of storytelling: A program for children of the public library in Belgrade between the two world wars
EP  - 12
IS  - 36
SP  - 2
DO  - 10.19090/cit.2020.36.2-12
UR  - conv_2836
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka and Ćorović, Ljubica",
year = "2020",
abstract = "Prvo dečje odeljenje u Beogradu osnovano je zajedno sa prvom javnom bibliotekom - Bibliotekom i Muzejom Opštine grada Beograda. Od svečanog otvaranja 31. januara 1931. godine u njemu su organizovane različite forme rada sa decom. Iako se više puta pisalo o radu ovog odeljenja, čini se da su pojedini oblici saradnje sa decom nedovoljno istaknuti. Osim toga, u Dečjem odeljenju imenovan je i prvi dečji bibliotekar na teritoriji, kako tadašnje države, tako i srpskih javnih biblioteka u celini, Nadežda Basurović. Ona je do sada sporadično pominjana u stručnoj literaturi, ali njen rad i ljubav sa kojom je posvećeno vodila odeljenje i kulturno-prosvetnu delatnost nisu do sada istraženi ni objavljeni. U ovom tekstu predstavljena su dečja posela - "mala sela" kao preteča savremenih kulturnih programa i rad prvog imenovanog srpskog dečjeg bibliotekara. Članak je nastao na osnovu građe Zavičajnog odeljenja Biblioteke grada Beograda i godišnjih izveštaja o radu Biblioteke, građe Arhiva Beograda te objavljenih napisa u serijskim i monografskim publikacijama., In 1928, based on the Law on Municipalities, the Court of the Municipality of the City of Belgrade made a decision on the establishment of the City Library and the Museum of Belgrade. The first librarian, Marija Ilić Agapova, was hired next year. Over the next year and a half until the opening ceremony of the library and the museum, initially alone and later with a small circle of associates, she collected, arranged, systematized and processed material for the library funds, and drafted the Work Programme and the Rulebook of the Library of the Municipality of the City of Belgrade (1930). From the very beginning, together with working on the library fund for adults, Marija Ilić Agapova began to collect and arrange material for the formation of the Department for Children and Young Adults, following the example of English and world library practice. This department began its official work on January 11, 1931. Work on cultural and educational activities in the Children's Reading Room started immediately after organizing the lending/borrowing procedures. On March 15, the first official children's librarian was appointed - it was Nadežda Basurović. This paper presents children's soirees - small soirees, as a precursor of modern cultural programs for children, which are now realized in numerous domestic and international libraries and are denoted by the term storytelling. In addition, it presents the work of Nadežda Basurović, the first appointed children's librarian in Serbia. The paper was created on the basis of preserved reports written by children's librarians, kept in the Old and Rare Books and Books on Belgrade / Local History Department of the Belgrade City Library, as well as on the basis of materials stored in the Historical Archives of Belgrade, articles published in serial and monographic publications, and data from the annual reports of the Belgrade City Library.",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata, Small soirees or the infancy of storytelling: A program for children of the public library in Belgrade between the two world wars",
pages = "12-2",
number = "36",
doi = "10.19090/cit.2020.36.2-12",
url = "conv_2836"
}
Dragosavac, B.,& Ćorović, L.. (2020). Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(36), 2-12.
https://doi.org/10.19090/cit.2020.36.2-12
conv_2836
Dragosavac B, Ćorović L. Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2020;(36):2-12.
doi:10.19090/cit.2020.36.2-12
conv_2836 .
Dragosavac, Branka, Ćorović, Ljubica, "Mala sêla ili storytelling u povoju - program za decu javne biblioteke u Beogradu između dva svetska rata" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 36 (2020):2-12,
https://doi.org/10.19090/cit.2020.36.2-12 .,
conv_2836 .

Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1214
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa
EP  - 2
IS  - 37
SP  - 1
UR  - conv_2837
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2020",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa",
pages = "2-1",
number = "37",
url = "conv_2837"
}
Dragosavac, B.. (2020). Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(37), 1-2.
conv_2837
Dragosavac B. Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2020;(37):1-2.
conv_2837 .
Dragosavac, Branka, "Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari - od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 37 (2020):1-2,
conv_2837 .

Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019.

Dragosavac, Branka

(Bibliotekarsko društvo Srbije, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2020
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1170
PB  - Bibliotekarsko društvo Srbije, Beograd
T2  - Bibliotekar - časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019.
EP  - 166
IS  - 1
SP  - 159
VL  - 62
UR  - conv_993
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2020",
publisher = "Bibliotekarsko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Bibliotekar - časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019.",
pages = "166-159",
number = "1",
volume = "62",
url = "conv_993"
}
Dragosavac, B.. (2020). Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019.. in Bibliotekar - časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Bibliotekarsko društvo Srbije, Beograd., 62(1), 159-166.
conv_993
Dragosavac B. Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019.. in Bibliotekar - časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2020;62(1):159-166.
conv_993 .
Dragosavac, Branka, "Biblioteke i identitet 2 - Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. maja 2019. godine u Pančevu. Glavni urednik Gordana Stokić Simončić, odgovorni urednik Goran Trailović. Pančevo: Gradska biblioteka, 2019." in Bibliotekar - časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, 62, no. 1 (2020):159-166,
conv_993 .

Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina

Simončić-Stokić, Gordana; Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Simončić-Stokić, Gordana
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1156
AB  - Iako danas srpski bibliotekari na raznim nivoima i u različitim vidovima uzimaju aktivno učešće u radu Međunarodne federacije bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA, samo retki među njima znaju da profesionalna saradnja sa ovom organizacijom traje preko 85 godina. Premda o međusobnoj saradnji svedoče i arhivska i štampana građa (kako u Srbiji, tako i u sedištu IFLA-e u Hagu), njeni dometi ne samo da nisu nikada ocenjeni, nego nikada nisu predstavljeni ni u hronološkom nizu, što bi moralo prethoditi evaluaciji. Uspostavljanje hronologije u saradnji srpskih bibliotekara sa IFLA-om upravo je jedan od ciljeva ovog rada. Višedecenijski profesionalni odnosi srpskih bibliotekara sa IFLA-om odvijali su se u različitim državnim i političko-ekonomskim okvirima: od Kraljevine Jugoslavije preko Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Jugoslavije do Republike Srbije. U ovom radu razmatraju se dva perioda, onaj između dva svetska rata i onaj koji se na njega nadovezao, počevši nakon Drugog svetskog rata i dostižući vrhunac u osmoj deceniji 20. veka. Smatrajući da je poznavanje razvoja bibliotekarstva u nacionalnim okvirima osnova za izgradnju profesionalnog identiteta bibliotekara, autorke u ovom radu nastoje da po prvi put osvetle aspekt saradnje sa IFLA-om, kao suštinski važan za sazrevanje profesionalne samosvesti. Imajući u vidu da su ekonomske prilike i politički uticaji u prethodnim decenijama otežavali taj proces, one nastoje da im suprotstave zajedničko pamćenje, zajedničke vrednosti, osećanje pripadnosti i samopoštovanja kao svojstva identiteta.
AB  - This work brings to life some new facts and presents the cooperation between the International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) and the associations of librarians in Serbia, in four and a half decades, between 1931 and 1976. In the period between the two world wars, this cooperation was established and maintained by the Yugoslav Library Association (1931-1940), especially its Belgrade Section, and after the Second World War it was realized through the Serbian Library Association (1948-1976) as a part of the Association of Librarians in Yugoslavia. Yugoslavia, in the first period as a kingdom, and in the second as a socialist country, represents a state-legal framework to examine the phenomena of library associations and international cooperation. The Yugoslav Library Association was the predecessor of the Serbian Library Association, but under the new conditions of socialist construction, mentioning the organization from the previous, bourgeois period was undesirable. Nine years of the activity of the first professional library association in Yugoslavia were not evaluated in the right way: association that was founded later with the vast majority of former members and historians of librarianship, talked rarely about its existence, mainly for the political reasons. Considering knowledge of the development of librarianship in national frameworks the basis for building a professional identity of librarians, the authors of this paper are trying to shed light on cooperation with IFLA as essential for maturing of the professional self-awareness. Taking into account that economic opportunities and political influences in the past decades have made this process difficult, the authors are trying to oppose their shared memory, common values, the feeling of belonging and self-respect as an identity property. Moreover, nowadays in Serbia there is a strong need for re-evaluation of the role and importance of library associations in order to reposition the profession, interrelations of professionals and modalities of voluntary work.
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina
T1  - International Federation of Library associations and Institutions - IFLA and professional associations in Serbia: The first 45 years
EP  - 53
IS  - 35
SP  - 44
DO  - 10.19090/cit.2019.35.44-53
UR  - conv_2835
ER  - 
@article{
author = "Simončić-Stokić, Gordana and Dragosavac, Branka",
year = "2019",
abstract = "Iako danas srpski bibliotekari na raznim nivoima i u različitim vidovima uzimaju aktivno učešće u radu Međunarodne federacije bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA, samo retki među njima znaju da profesionalna saradnja sa ovom organizacijom traje preko 85 godina. Premda o međusobnoj saradnji svedoče i arhivska i štampana građa (kako u Srbiji, tako i u sedištu IFLA-e u Hagu), njeni dometi ne samo da nisu nikada ocenjeni, nego nikada nisu predstavljeni ni u hronološkom nizu, što bi moralo prethoditi evaluaciji. Uspostavljanje hronologije u saradnji srpskih bibliotekara sa IFLA-om upravo je jedan od ciljeva ovog rada. Višedecenijski profesionalni odnosi srpskih bibliotekara sa IFLA-om odvijali su se u različitim državnim i političko-ekonomskim okvirima: od Kraljevine Jugoslavije preko Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Jugoslavije do Republike Srbije. U ovom radu razmatraju se dva perioda, onaj između dva svetska rata i onaj koji se na njega nadovezao, počevši nakon Drugog svetskog rata i dostižući vrhunac u osmoj deceniji 20. veka. Smatrajući da je poznavanje razvoja bibliotekarstva u nacionalnim okvirima osnova za izgradnju profesionalnog identiteta bibliotekara, autorke u ovom radu nastoje da po prvi put osvetle aspekt saradnje sa IFLA-om, kao suštinski važan za sazrevanje profesionalne samosvesti. Imajući u vidu da su ekonomske prilike i politički uticaji u prethodnim decenijama otežavali taj proces, one nastoje da im suprotstave zajedničko pamćenje, zajedničke vrednosti, osećanje pripadnosti i samopoštovanja kao svojstva identiteta., This work brings to life some new facts and presents the cooperation between the International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) and the associations of librarians in Serbia, in four and a half decades, between 1931 and 1976. In the period between the two world wars, this cooperation was established and maintained by the Yugoslav Library Association (1931-1940), especially its Belgrade Section, and after the Second World War it was realized through the Serbian Library Association (1948-1976) as a part of the Association of Librarians in Yugoslavia. Yugoslavia, in the first period as a kingdom, and in the second as a socialist country, represents a state-legal framework to examine the phenomena of library associations and international cooperation. The Yugoslav Library Association was the predecessor of the Serbian Library Association, but under the new conditions of socialist construction, mentioning the organization from the previous, bourgeois period was undesirable. Nine years of the activity of the first professional library association in Yugoslavia were not evaluated in the right way: association that was founded later with the vast majority of former members and historians of librarianship, talked rarely about its existence, mainly for the political reasons. Considering knowledge of the development of librarianship in national frameworks the basis for building a professional identity of librarians, the authors of this paper are trying to shed light on cooperation with IFLA as essential for maturing of the professional self-awareness. Taking into account that economic opportunities and political influences in the past decades have made this process difficult, the authors are trying to oppose their shared memory, common values, the feeling of belonging and self-respect as an identity property. Moreover, nowadays in Serbia there is a strong need for re-evaluation of the role and importance of library associations in order to reposition the profession, interrelations of professionals and modalities of voluntary work.",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina, International Federation of Library associations and Institutions - IFLA and professional associations in Serbia: The first 45 years",
pages = "53-44",
number = "35",
doi = "10.19090/cit.2019.35.44-53",
url = "conv_2835"
}
Simončić-Stokić, G.,& Dragosavac, B.. (2019). Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(35), 44-53.
https://doi.org/10.19090/cit.2019.35.44-53
conv_2835
Simončić-Stokić G, Dragosavac B. Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2019;(35):44-53.
doi:10.19090/cit.2019.35.44-53
conv_2835 .
Simončić-Stokić, Gordana, Dragosavac, Branka, "Međunarodna federacija bibliotekarskih udruženja i institucija - IFLA i profesionalna udruženja u Srbiji - prvih 45 godina" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 35 (2019):44-53,
https://doi.org/10.19090/cit.2019.35.44-53 .,
conv_2835 .

Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine

Dragosavac, Branka; Pavlović, Ana; Stefanović, Katarina

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
AU  - Pavlović, Ana
AU  - Stefanović, Katarina
PY  - 2018
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1051
AB  - Bilten Knjižničar izlazio je u periodu od 1952. do 1958. godine kao glasilo Bibliotečkog centra Autonomne pokrajine Vojvodine. Osnovni cilj mu je bio da se bibliotekari upute u bibliotekarske poslove i informišu o svim događanjima u struci. Kao prvi vojvođanski bibliotekarski časopis izašao je u sedam godišta i ukupno štampanih 28 svezaka. Do 1956. godine izlazio je tromesečno, dok su poslednja dva godišta objavljena polugodišnje. Numeracija svezaka bila je kontinuirana, sve vreme, dok su strane numerisane kontinuirano do kraja 1957. godine. Do broja 23-24 bilo je ukupno 746 stranica štampanog teksta, a sveske 25-26 i 27-28 broje 192 strane. U radu su predstavljene rubrike i tekstovi Knjižničara tokom njegovog sedmogodišnjeg izlaženja. Bilten je, uslovno rečeno, imao dva perioda - prvi (1952-1953) u kome su većim delom redakcijski tekstovi o formiranju i organizovanju biblioteka i drugi (1954-1958) kada su osmišljene rubrike i povećan broj autora tekstova iz različitih oblasti bibliotekarstva.
AB  - Librarian was being published from 1952 to 1958, as a bulletin of the Library Center of the Autonomous Province of Vojvodina. Its primary goal was to train librarians and provide information about events and developments in the profession. Beeing the first library journal in Vojvodina it was issued in seven annual sets, with a total of 28 printed volumes. By 1956, the bulletin was published quarterly, while in the last two years it was published semi-annually. The numbering of the volumes was continuous all the time, while the pages were numbered continuously until the end of 1957. By the number 23-24, there were a total of 746 pages of printed text, and the volumes 25-26 and 27-28 count 192 pages. This paper presents the columns and texts that formed the content of Librarian. The issuing of the bulletin can be divided into two periods - the first (1952-1953), during which it contained mostly editorial texts about the formation and organization of libraries, and the second (1954-1958), when the columns were designed and the number of authors of the texts from various fields of librarianship was increased. By providing basic information about libraries, especially the rural ones, presenting regulations in the fields of cataloguing and classification, organizing departments and services, registration of users and cultural and educational activities in public libraries, Librarian became a necessary source of information in public libraries. By bringing good practice examples and presenting the work of some domestic and foreign libraries, attempts have been made to encourage all libraries to do their best, with existing funds and staff. When it comes to professional library literature - monographs and serial publications - the bulletin was providing information about the efforts to develop the profession. By presenting book production, it made librarians and users aware of the latest editions, thus contributing to the acquisition of new titles. Six decades after ceased publication, Librarian is an indispensable source of information for historical research in the field of public librarianship in Vojvodina.
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine
T1  - Librarian: A newsletter for the training of librarians in Vojvodina
EP  - 71
IS  - 33
SP  - 63
VL  - 17
DO  - 10.19090/cit.2018.33.63-71
UR  - conv_2834
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka and Pavlović, Ana and Stefanović, Katarina",
year = "2018",
abstract = "Bilten Knjižničar izlazio je u periodu od 1952. do 1958. godine kao glasilo Bibliotečkog centra Autonomne pokrajine Vojvodine. Osnovni cilj mu je bio da se bibliotekari upute u bibliotekarske poslove i informišu o svim događanjima u struci. Kao prvi vojvođanski bibliotekarski časopis izašao je u sedam godišta i ukupno štampanih 28 svezaka. Do 1956. godine izlazio je tromesečno, dok su poslednja dva godišta objavljena polugodišnje. Numeracija svezaka bila je kontinuirana, sve vreme, dok su strane numerisane kontinuirano do kraja 1957. godine. Do broja 23-24 bilo je ukupno 746 stranica štampanog teksta, a sveske 25-26 i 27-28 broje 192 strane. U radu su predstavljene rubrike i tekstovi Knjižničara tokom njegovog sedmogodišnjeg izlaženja. Bilten je, uslovno rečeno, imao dva perioda - prvi (1952-1953) u kome su većim delom redakcijski tekstovi o formiranju i organizovanju biblioteka i drugi (1954-1958) kada su osmišljene rubrike i povećan broj autora tekstova iz različitih oblasti bibliotekarstva., Librarian was being published from 1952 to 1958, as a bulletin of the Library Center of the Autonomous Province of Vojvodina. Its primary goal was to train librarians and provide information about events and developments in the profession. Beeing the first library journal in Vojvodina it was issued in seven annual sets, with a total of 28 printed volumes. By 1956, the bulletin was published quarterly, while in the last two years it was published semi-annually. The numbering of the volumes was continuous all the time, while the pages were numbered continuously until the end of 1957. By the number 23-24, there were a total of 746 pages of printed text, and the volumes 25-26 and 27-28 count 192 pages. This paper presents the columns and texts that formed the content of Librarian. The issuing of the bulletin can be divided into two periods - the first (1952-1953), during which it contained mostly editorial texts about the formation and organization of libraries, and the second (1954-1958), when the columns were designed and the number of authors of the texts from various fields of librarianship was increased. By providing basic information about libraries, especially the rural ones, presenting regulations in the fields of cataloguing and classification, organizing departments and services, registration of users and cultural and educational activities in public libraries, Librarian became a necessary source of information in public libraries. By bringing good practice examples and presenting the work of some domestic and foreign libraries, attempts have been made to encourage all libraries to do their best, with existing funds and staff. When it comes to professional library literature - monographs and serial publications - the bulletin was providing information about the efforts to develop the profession. By presenting book production, it made librarians and users aware of the latest editions, thus contributing to the acquisition of new titles. Six decades after ceased publication, Librarian is an indispensable source of information for historical research in the field of public librarianship in Vojvodina.",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine, Librarian: A newsletter for the training of librarians in Vojvodina",
pages = "71-63",
number = "33",
volume = "17",
doi = "10.19090/cit.2018.33.63-71",
url = "conv_2834"
}
Dragosavac, B., Pavlović, A.,& Stefanović, K.. (2018). Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo., 17(33), 63-71.
https://doi.org/10.19090/cit.2018.33.63-71
conv_2834
Dragosavac B, Pavlović A, Stefanović K. Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2018;17(33):63-71.
doi:10.19090/cit.2018.33.63-71
conv_2834 .
Dragosavac, Branka, Pavlović, Ana, Stefanović, Katarina, "Bilten Knjižničar - glasilo za obuku bibliotekara vojvodine" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, 17, no. 33 (2018):63-71,
https://doi.org/10.19090/cit.2018.33.63-71 .,
conv_2834 .

Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2017
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/984
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016
EP  - 110
IS  - 30
SP  - 109
UR  - conv_2831
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2017",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016",
pages = "110-109",
number = "30",
url = "conv_2831"
}
Dragosavac, B.. (2017). Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(30), 109-110.
conv_2831
Dragosavac B. Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2017;(30):109-110.
conv_2831 .
Dragosavac, Branka, "Injac-Malbaša Vesna: E-biblioteka, Beograd, Clio, 2016" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 30 (2017):109-110,
conv_2831 .

Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013

Dragosavac, Branka

(Gradska biblioteka, Pančevo, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Dragosavac, Branka
PY  - 2017
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/983
PB  - Gradska biblioteka, Pančevo
T2  - Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
T1  - Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013
EP  - 94
IS  - 31
SP  - 93
UR  - conv_2832
ER  - 
@article{
author = "Dragosavac, Branka",
year = "2017",
publisher = "Gradska biblioteka, Pančevo",
journal = "Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva",
title = "Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013",
pages = "94-93",
number = "31",
url = "conv_2832"
}
Dragosavac, B.. (2017). Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva
Gradska biblioteka, Pančevo.(31), 93-94.
conv_2832
Dragosavac B. Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013. in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. 2017;(31):93-94.
conv_2832 .
Dragosavac, Branka, "Bibliografija bibliografa - Ćirković Snježana: Biblioteka Zaharija Orfelina: bibliografija, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta; Institut za teološka istraživanja, Beograd, 2013" in Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, no. 31 (2017):93-94,
conv_2832 .