Protection of human and minority rights in the European legal area

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179046/RS//

Protection of human and minority rights in the European legal area (en)
Заштита људских и мањинских права у европском правном простору (sr)
Zaštita ljudskih i manjinskih prava u evropskom pravnom prostoru (sr_RS)
Authors

Publications

Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti

Mojašević, Aleksandar S.

(2019)

TY  - JOUR
AU  - Mojašević, Aleksandar S.
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1764
AB  - U radu se prikazuju tipične kognitivne pristrasnosti predstavnika pravnih profesija (sudija, arbitara, advokata, medijatora) i drugih učesnika sudskog (parničnog) postupka (porotnika, parničnih stranaka). Poseban deo rada posvećen je teoriji izgleda i efektu uokviravanja zbog njihovog značaja za proučavanje i predviđanje ponašanja stranaka u postupku. S tim u vezi, sprovedeno je empirijsko istraživanje na uzorku studenata prava. Pošli smo od toga da između grupe tužilaca i tuženih postoji značajna razlika u izboru poravnanja u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka, odnosno parnicama sa niskom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ispitanici podložni efektu uokviravanja samo u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. To istraživanje otvara i određena pitanja, a pre svega ko je u najboljoj poziciji da utiče na okvir u kojem stranke odlučuju. Autor iznosi stav da su, uprkos određenim ograničenjima, u takvoj poziciji medijatori.
AB  - The paper presents typical cognitive biases of legal professionals (judges, arbitrators, lawyers, mediators) and other participants in judicial (civil) proceedings (jurors, parties). A special part is devoted to prospect theory and the framing effect. In this regard, an empirical study was conducted on a sample of law students. We started from the fact that between the two groups there is a significant difference in the choice of settlement in litigation, with moderate or high likelihood of gains or losses, as well as in litigation with low likelihood of gains or losses. The results confirm that the respondents were susceptible to framing effect only in litigation with moderate/high probability of gains/losses. This study raises some questions, primarily who is in the best position to affect the framework within which the parties decide. The author expresses the view that, despite certain limitations, mediators are in such a position.
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti
T1  - Empirical study of the framing effect as a cognitive bias
EP  - 101
IS  - 2
SP  - 79
VL  - 67
DO  - 10.5937/AnaliPFB1902083M
UR  - conv_3046
ER  - 
@article{
author = "Mojašević, Aleksandar S.",
year = "2019",
abstract = "U radu se prikazuju tipične kognitivne pristrasnosti predstavnika pravnih profesija (sudija, arbitara, advokata, medijatora) i drugih učesnika sudskog (parničnog) postupka (porotnika, parničnih stranaka). Poseban deo rada posvećen je teoriji izgleda i efektu uokviravanja zbog njihovog značaja za proučavanje i predviđanje ponašanja stranaka u postupku. S tim u vezi, sprovedeno je empirijsko istraživanje na uzorku studenata prava. Pošli smo od toga da između grupe tužilaca i tuženih postoji značajna razlika u izboru poravnanja u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka, odnosno parnicama sa niskom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ispitanici podložni efektu uokviravanja samo u parnicama sa umerenom ili visokom verovatnoćom dobitaka ili gubitaka. To istraživanje otvara i određena pitanja, a pre svega ko je u najboljoj poziciji da utiče na okvir u kojem stranke odlučuju. Autor iznosi stav da su, uprkos određenim ograničenjima, u takvoj poziciji medijatori., The paper presents typical cognitive biases of legal professionals (judges, arbitrators, lawyers, mediators) and other participants in judicial (civil) proceedings (jurors, parties). A special part is devoted to prospect theory and the framing effect. In this regard, an empirical study was conducted on a sample of law students. We started from the fact that between the two groups there is a significant difference in the choice of settlement in litigation, with moderate or high likelihood of gains or losses, as well as in litigation with low likelihood of gains or losses. The results confirm that the respondents were susceptible to framing effect only in litigation with moderate/high probability of gains/losses. This study raises some questions, primarily who is in the best position to affect the framework within which the parties decide. The author expresses the view that, despite certain limitations, mediators are in such a position.",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti, Empirical study of the framing effect as a cognitive bias",
pages = "101-79",
number = "2",
volume = "67",
doi = "10.5937/AnaliPFB1902083M",
url = "conv_3046"
}
Mojašević, A. S.. (2019). Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67(2), 79-101.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902083M
conv_3046
Mojašević AS. Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2019;67(2):79-101.
doi:10.5937/AnaliPFB1902083M
conv_3046 .
Mojašević, Aleksandar S., "Empirijsko istraživanje efekta uokviravanja kao vida kognitivne pristrasnosti" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67, no. 2 (2019):79-101,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1902083M .,
conv_3046 .
2

Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem

Nikolić, Dragan

(2014)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Dragan
PY  - 2014
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1614
AB  - Analizirane su odredbe najstarijeg slovenskog pravnog zbornika Zakon sudnji ljudem iz IX veka, koje su nastale recepcijom uz modifikaciju analognih odredbi vizantijske Ekloge. Od devetnaest članova ovog zakona recipiranih iz Ekloge, sedamnaest sadrži krivično-pravne norme u kojima su objekti krivično-pravne zaštite tuđa imovina, polni moral, fizički integritet ličnosti, brak, porodica i pravo crkvenog azila. Autor je konstatovao tri tipa modifikacija: stilsko-jezičke (upotreba reči približno jednakog značenja onima iz Ekloge ili parafraziranje teksta Ekloge sopstvenim rečima), kvantitativne (skraćivanje ili produžavanje teksta iz Ekloge) i kvalitativne (suštinska promena teksta iz Ekloge). Kvalitativne modifikacije su najzastupljenije u odredbama koje propisuju krivične sankcije. Redaktori Zakona su kvalitativnim modifikacijama utisnuli u njegov sadržaj svojevrstan pečat vremena, sopstvenu procenu celishodnosti konkretnih modifikacija i nastojali da udovolje realnim ili pretpostavljenim potrebama svoje društvene stvarnosti. Mnoge kvalitativne modifikacije su očigledno izvršene s ciljem afirmisanja i učvršćivanja hrišćanstva kao novoprimljene zvanične religije na tim prostorima, ali i radi potiskivanja nasleđa paganskog običajnog prava. .
AB  - The paper analyses the provisions of the oldest Slavonic legal code Zakon Sudnyi Lyudem (the Law on the Trial of People) from the 9th century which were made by the process of reception with the modification of the corresponding provisions of the Byzantine Ecloga. Out of 19 articles of this Law which are based on the articles from the Ecloga, 17 of them contain penal norms which regulate the penal protection of other peoples property, gender morality, physical integrity of personality, marriage, family and the right of Church asylum. The author has identified three types of modifications: modifications of a linguistic style (the use of words which have a closely related meaning to the words from the Ecloga, or the paraphrase of the text from the Ecloga in ones own words), quantitative modifications (shortening or expansion of the text from the Ecloga) and qualitative modifications (the essential change of the text from the Ecloga). The editors of the Slavonic legal code used qualitative modifications in order to put a mark of their time into their Law, as a personal evaluation of the appropriateness of concrete modifications, and they tried to satisfy the real or assumed needs of their social reality. Many qualitative modifications were conducted with the aim of affirming and establishing Christianity as a newly appropriated official religion in that region, and also with the aim of repressing the heritage of the pagan customary law.
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem
T1  - Modifications of the Byzantine law in the Slavonic legal code Zakon sudnyi lyudem
EP  - 48
IS  - 2
SP  - 31
VL  - 62
DO  - 10.5937/AnaliPFB1402031N
UR  - conv_3311_6
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Dragan",
year = "2014",
abstract = "Analizirane su odredbe najstarijeg slovenskog pravnog zbornika Zakon sudnji ljudem iz IX veka, koje su nastale recepcijom uz modifikaciju analognih odredbi vizantijske Ekloge. Od devetnaest članova ovog zakona recipiranih iz Ekloge, sedamnaest sadrži krivično-pravne norme u kojima su objekti krivično-pravne zaštite tuđa imovina, polni moral, fizički integritet ličnosti, brak, porodica i pravo crkvenog azila. Autor je konstatovao tri tipa modifikacija: stilsko-jezičke (upotreba reči približno jednakog značenja onima iz Ekloge ili parafraziranje teksta Ekloge sopstvenim rečima), kvantitativne (skraćivanje ili produžavanje teksta iz Ekloge) i kvalitativne (suštinska promena teksta iz Ekloge). Kvalitativne modifikacije su najzastupljenije u odredbama koje propisuju krivične sankcije. Redaktori Zakona su kvalitativnim modifikacijama utisnuli u njegov sadržaj svojevrstan pečat vremena, sopstvenu procenu celishodnosti konkretnih modifikacija i nastojali da udovolje realnim ili pretpostavljenim potrebama svoje društvene stvarnosti. Mnoge kvalitativne modifikacije su očigledno izvršene s ciljem afirmisanja i učvršćivanja hrišćanstva kao novoprimljene zvanične religije na tim prostorima, ali i radi potiskivanja nasleđa paganskog običajnog prava. ., The paper analyses the provisions of the oldest Slavonic legal code Zakon Sudnyi Lyudem (the Law on the Trial of People) from the 9th century which were made by the process of reception with the modification of the corresponding provisions of the Byzantine Ecloga. Out of 19 articles of this Law which are based on the articles from the Ecloga, 17 of them contain penal norms which regulate the penal protection of other peoples property, gender morality, physical integrity of personality, marriage, family and the right of Church asylum. The author has identified three types of modifications: modifications of a linguistic style (the use of words which have a closely related meaning to the words from the Ecloga, or the paraphrase of the text from the Ecloga in ones own words), quantitative modifications (shortening or expansion of the text from the Ecloga) and qualitative modifications (the essential change of the text from the Ecloga). The editors of the Slavonic legal code used qualitative modifications in order to put a mark of their time into their Law, as a personal evaluation of the appropriateness of concrete modifications, and they tried to satisfy the real or assumed needs of their social reality. Many qualitative modifications were conducted with the aim of affirming and establishing Christianity as a newly appropriated official religion in that region, and also with the aim of repressing the heritage of the pagan customary law.",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem, Modifications of the Byzantine law in the Slavonic legal code Zakon sudnyi lyudem",
pages = "48-31",
number = "2",
volume = "62",
doi = "10.5937/AnaliPFB1402031N",
url = "conv_3311_6"
}
Nikolić, D.. (2014). Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 62(2), 31-48.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1402031N
conv_3311_6
Nikolić D. Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2014;62(2):31-48.
doi:10.5937/AnaliPFB1402031N
conv_3311_6 .
Nikolić, Dragan, "Modifikacije Vizantijskog prava u slovenskom pravnom zborniku Zakon sudnji ljudem" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 62, no. 2 (2014):31-48,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1402031N .,
conv_3311_6 .

Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma

Trajković, Marko

(2014)

TY  - JOUR
AU  - Trajković, Marko
PY  - 2014
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1598
AB  - U ovom dobu tehnološki zahuktalog pozitivizma često se u pravnoj nauci mogu čuti tvrdnje da pravo treba da istisne vrednosti iz sebe i da postoji bez njih. Ta tvrdnja nije nova. Novo je samo objašnjenje zbog čega se to tvrdi. A ono glasi da se time pravo oslobađa ljudskih slabosti, postaje čisto naučno zasnovano i vrednosno neutralno kao jedna čisto realna pojava života. Kao da se zaboravilo da proglašena vrednosna neutralnost prava takođe predstavlja jednu vrednost. Zbog toga je umesnije govoriti o nužnoj vrednosnoj usmerenosti prava, zasnovanoj na tvrdnji da svako pravo teži ka vlastitom samousavršavanju. To samousavršavanje nužno ima kao krajnji cilj pretvaranje pozitivnog prava u idealno, prirodno pravo. U tom slučaju, odgovor na pitanje da li pravo može da postoji bez vrednosti postaje jasan - ne može. I ne samo da ne može, već se ne sme ni težiti ka pravu odvojenom od vrednosti. U protivnom, pokazala bi se kao tačna misao Tome Akvinskog da je pravo stvoreno samo zbog zlih i opakih. Vrednosti postojano utiču na pravo. One ga ustanovljavaju, omogućavaju stvaranje sve boljeg prava i preko njega se ostvaruju. Kao takve, one predstavljaju pouzdano polazište za razumevanje prava i određivanje njegovog pojma.
AB  - The law cannot squeeze out values. Thus, it comes as an imperative of our reality to set the place for the law in the world of values. The world of values is not apart from our reality. In our reality the world of values is the purpose of everything that exists. Actually, it is about the demand to bring values into our reality. The meaning of values is absolute. The eternity of values immediately points to the absolute order of values, which as such has its homeland in Creator. The issue of finding the place of the law in the world of values is a pre-legal issue. Thereby the world of values is becoming the assumption of the existence and development of the law. Legal norm then becomes the formulation of values. Legal norm is not precious in itself, but only if it expresses fundamental values. Legal norm has to be the logical formulation, that is to say, it has to deliver the contents of value correctly and appropriately. As an expression of the value dimension legal norm obtains the binding power. Keeping in mind the legal norm defined in such a way, nobody can deny its necessity in reality. The law then expresses the contents of value and proposes the model of the ideal behavior. The fact that values have creating power is thus proved to be true.
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma
T1  - Value-orientation of the law vs. legal positivism
EP  - 113
IS  - 1
SP  - 102
VL  - 62
DO  - 10.5937/AnaliPFB1401102T
UR  - conv_3254_6
ER  - 
@article{
author = "Trajković, Marko",
year = "2014",
abstract = "U ovom dobu tehnološki zahuktalog pozitivizma često se u pravnoj nauci mogu čuti tvrdnje da pravo treba da istisne vrednosti iz sebe i da postoji bez njih. Ta tvrdnja nije nova. Novo je samo objašnjenje zbog čega se to tvrdi. A ono glasi da se time pravo oslobađa ljudskih slabosti, postaje čisto naučno zasnovano i vrednosno neutralno kao jedna čisto realna pojava života. Kao da se zaboravilo da proglašena vrednosna neutralnost prava takođe predstavlja jednu vrednost. Zbog toga je umesnije govoriti o nužnoj vrednosnoj usmerenosti prava, zasnovanoj na tvrdnji da svako pravo teži ka vlastitom samousavršavanju. To samousavršavanje nužno ima kao krajnji cilj pretvaranje pozitivnog prava u idealno, prirodno pravo. U tom slučaju, odgovor na pitanje da li pravo može da postoji bez vrednosti postaje jasan - ne može. I ne samo da ne može, već se ne sme ni težiti ka pravu odvojenom od vrednosti. U protivnom, pokazala bi se kao tačna misao Tome Akvinskog da je pravo stvoreno samo zbog zlih i opakih. Vrednosti postojano utiču na pravo. One ga ustanovljavaju, omogućavaju stvaranje sve boljeg prava i preko njega se ostvaruju. Kao takve, one predstavljaju pouzdano polazište za razumevanje prava i određivanje njegovog pojma., The law cannot squeeze out values. Thus, it comes as an imperative of our reality to set the place for the law in the world of values. The world of values is not apart from our reality. In our reality the world of values is the purpose of everything that exists. Actually, it is about the demand to bring values into our reality. The meaning of values is absolute. The eternity of values immediately points to the absolute order of values, which as such has its homeland in Creator. The issue of finding the place of the law in the world of values is a pre-legal issue. Thereby the world of values is becoming the assumption of the existence and development of the law. Legal norm then becomes the formulation of values. Legal norm is not precious in itself, but only if it expresses fundamental values. Legal norm has to be the logical formulation, that is to say, it has to deliver the contents of value correctly and appropriately. As an expression of the value dimension legal norm obtains the binding power. Keeping in mind the legal norm defined in such a way, nobody can deny its necessity in reality. The law then expresses the contents of value and proposes the model of the ideal behavior. The fact that values have creating power is thus proved to be true.",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma, Value-orientation of the law vs. legal positivism",
pages = "113-102",
number = "1",
volume = "62",
doi = "10.5937/AnaliPFB1401102T",
url = "conv_3254_6"
}
Trajković, M.. (2014). Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 62(1), 102-113.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1401102T
conv_3254_6
Trajković M. Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2014;62(1):102-113.
doi:10.5937/AnaliPFB1401102T
conv_3254_6 .
Trajković, Marko, "Vrednosna usmerenost prava naspram pravnog pozitivizma" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 62, no. 1 (2014):102-113,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1401102T .,
conv_3254_6 .