Репозиторијум Правног факултета Универзитета у Београду
Универзитет у Београду - Правни факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Anali Pravnog fakulteta u Beogradu / The Annals of the Faculty of Law in Belgrade
  • Преглед записа
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Anali Pravnog fakulteta u Beogradu / The Annals of the Faculty of Law in Belgrade
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine

The right of dissolution in the Constitutional Draft produced by the Commission of Yugoslav professors in 1920

Thumbnail
2019
Преузимање 🢃
1742.pdf (229.0Kb)
Аутори
Stefanovski, Mirjana
Чланак у часопису (Објављена верзија)
CC BY
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
U radu se razmatraju teorijska stanovišta koja su opredelila normativno uređenje prava disolucije u ustavnom nacrtu vladine komisije iz 1920. godine. Imajući na umu iskustva parlamentarne prakse u sledu spornih upotreba kraljevskih prerogativa, komisija je u prvoj ustavnoj odredbi formulisala proklamaciju parlamentarizma kao opšteg interpretativnog načela, čiji je smisao bio da utvrdi vezanost akata krune konvencijama parlamentarnog režima i tako najvećma suzi područje diskrecionog postupanja. Uloga kralja u parlamentarnoj monarhiji koncipirana je u skladu sa postavkama teorije o parlamentarnoj vladi kao sistemu ustavne ravnoteže vlasti. Kruna je shvaćena kao moderatorna vlast, koja je pozvana da ocenjuje opravdanost vladinih disolucija kada treba ostvariti harmoniju između parlamenta i ministarstva i obezbediti stabilnu vladu, ali i kao vanredni, neutralni autoritet, koji se kao protivteža isključivoj partijskoj vladavini može protivstaviti svemoći parlamenta i apelom na narod sa izbo...rnom vladom iz manjine intervenisati zarad uspostavljanja saglasja političkog lika parlamenta i raspoloženja biračkog tela.

The subject of this article are the theoretical views that determined the regulation of the right of dissolution in the Constitutional Draft produced in 1920 by the Commission of the most prominent Yugoslav legal experts. Having in mind the experience of parliamentary practice of controversial use of royal prerogatives, the Commission formulated a solemn proclamation of parliamentarism as a general interpretative principle, whose purpose was to establish limits of royals acts. The role of king in the parliamentary monarchy was conceived in accordance with the theory of parliamentary government, as a system of a constitutional balance of powers. The Crown was conceived as an moderating power, authorised to dissolve Parliament, when it is necessary to maintain harmony between Parliament and the ministries, but also as an extraordinary neutral authority, which may check Parliaments omnipotence and intervene to secure harmony between the political character of Parliament and the inclinatio...n of electorate.

Кључне речи:
Vidovdanski ustav / Slobodan Jovanović / Raspuštanje parlamenta / Parlamentarna vlada / Kraljevske prerogative / The 1921 Constitution of the Kingdom of Serbs / Slobodan Jovanović / Royal prerogatives / Parliamentary government / Dissolution of Parliament / Croats and Slovenes
Извор:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2019, 67, 3, 32-54

DOI: 10.5937/AnaliPFB1903034S

ISSN: 0003-2565

[ Google Scholar ]
URI
https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1749
Колекције
  • Anali Pravnog fakulteta u Beogradu / The Annals of the Faculty of Law in Belgrade
Институција/група
Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
TY  - JOUR
AU  - Stefanovski, Mirjana
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1749
AB  - U radu se razmatraju teorijska stanovišta koja su opredelila normativno uređenje prava disolucije u ustavnom nacrtu vladine komisije iz 1920. godine. Imajući na umu iskustva parlamentarne prakse u sledu spornih upotreba kraljevskih prerogativa, komisija je u prvoj ustavnoj odredbi formulisala proklamaciju parlamentarizma kao opšteg interpretativnog načela, čiji je smisao bio da utvrdi vezanost akata krune konvencijama parlamentarnog režima i tako najvećma suzi područje diskrecionog postupanja. Uloga kralja u parlamentarnoj monarhiji koncipirana je u skladu sa postavkama teorije o parlamentarnoj vladi kao sistemu ustavne ravnoteže vlasti. Kruna je shvaćena kao moderatorna vlast, koja je pozvana da ocenjuje opravdanost vladinih disolucija kada treba ostvariti harmoniju između parlamenta i ministarstva i obezbediti stabilnu vladu, ali i kao vanredni, neutralni autoritet, koji se kao protivteža isključivoj partijskoj vladavini može protivstaviti svemoći parlamenta i apelom na narod sa izbornom vladom iz manjine intervenisati zarad uspostavljanja saglasja političkog lika parlamenta i raspoloženja biračkog tela.
AB  - The subject of this article are the theoretical views that determined the regulation of the right of dissolution in the Constitutional Draft produced in 1920 by the Commission of the most prominent Yugoslav legal experts. Having in mind the experience of parliamentary practice of controversial use of royal prerogatives, the Commission formulated a solemn proclamation of parliamentarism as a general interpretative principle, whose purpose was to establish limits of royals acts. The role of king in the parliamentary monarchy was conceived in accordance with the theory of parliamentary government, as a system of a constitutional balance of powers. The Crown was conceived as an moderating power, authorised to dissolve Parliament, when it is necessary to maintain harmony between Parliament and the ministries, but also as an extraordinary neutral authority, which may check Parliaments omnipotence and intervene to secure harmony between the political character of Parliament and the inclination of electorate.
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine
T1  - The right of dissolution in the Constitutional Draft produced by the Commission of Yugoslav professors in 1920
EP  - 54
IS  - 3
SP  - 32
VL  - 67
DO  - 10.5937/AnaliPFB1903034S
UR  - conv_3310_6
ER  - 
@article{
author = "Stefanovski, Mirjana",
year = "2019",
abstract = "U radu se razmatraju teorijska stanovišta koja su opredelila normativno uređenje prava disolucije u ustavnom nacrtu vladine komisije iz 1920. godine. Imajući na umu iskustva parlamentarne prakse u sledu spornih upotreba kraljevskih prerogativa, komisija je u prvoj ustavnoj odredbi formulisala proklamaciju parlamentarizma kao opšteg interpretativnog načela, čiji je smisao bio da utvrdi vezanost akata krune konvencijama parlamentarnog režima i tako najvećma suzi područje diskrecionog postupanja. Uloga kralja u parlamentarnoj monarhiji koncipirana je u skladu sa postavkama teorije o parlamentarnoj vladi kao sistemu ustavne ravnoteže vlasti. Kruna je shvaćena kao moderatorna vlast, koja je pozvana da ocenjuje opravdanost vladinih disolucija kada treba ostvariti harmoniju između parlamenta i ministarstva i obezbediti stabilnu vladu, ali i kao vanredni, neutralni autoritet, koji se kao protivteža isključivoj partijskoj vladavini može protivstaviti svemoći parlamenta i apelom na narod sa izbornom vladom iz manjine intervenisati zarad uspostavljanja saglasja političkog lika parlamenta i raspoloženja biračkog tela., The subject of this article are the theoretical views that determined the regulation of the right of dissolution in the Constitutional Draft produced in 1920 by the Commission of the most prominent Yugoslav legal experts. Having in mind the experience of parliamentary practice of controversial use of royal prerogatives, the Commission formulated a solemn proclamation of parliamentarism as a general interpretative principle, whose purpose was to establish limits of royals acts. The role of king in the parliamentary monarchy was conceived in accordance with the theory of parliamentary government, as a system of a constitutional balance of powers. The Crown was conceived as an moderating power, authorised to dissolve Parliament, when it is necessary to maintain harmony between Parliament and the ministries, but also as an extraordinary neutral authority, which may check Parliaments omnipotence and intervene to secure harmony between the political character of Parliament and the inclination of electorate.",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine, The right of dissolution in the Constitutional Draft produced by the Commission of Yugoslav professors in 1920",
pages = "54-32",
number = "3",
volume = "67",
doi = "10.5937/AnaliPFB1903034S",
url = "conv_3310_6"
}
Stefanovski, M.. (2019). Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67(3), 32-54.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1903034S
conv_3310_6
Stefanovski M. Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2019;67(3):32-54.
doi:10.5937/AnaliPFB1903034S
conv_3310_6 .
Stefanovski, Mirjana, "Pravo disolucije u nacrtu ustava komisije jugoslovenskih profesora iz 1920. godine" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 67, no. 3 (2019):32-54,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1903034S .,
conv_3310_6 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB