Društveni identitet i pravni subjektivitet - kolektiviteti kao subjekti prava?

Abstract

Ovaj rad nastoji da pokaže da pravnoteorijsku obradu pitanja koje se tiče promovisanja izvesnih kolektivnih entiteta u status titulara prava nije moguće na zadovoljavajući način izvršiti unutar metodoloških obrazaca bilo Hartove analitičke jurisprudencije, bilo Kelzenove Čiste teorije prava. Pokazuje se da je pitanje konceptualizacije kolektivnih prava u dobroj meri pitanje opravdavanja, a ne pukog analiziranja ili opisivanja. U tom smislu ovaj rad je fokusiran na rasvetljavanje različitih aspekata problema pravnog oblikovanja društvenog identiteta relevantnih kolektiviteta u svrhu konstrukcije pravnog subjektiviteta. U prvom delu se u kratkim crtama pokazuje da je pitanje pravnog subjektiviteta generalni problem sa kojim se suočava pravna teorija i da, otuda, nema ničeg specifično novog u vezi sa kolektivitetima kao potencijalnim titularima prava. Drugi deo rada posvećen je podrobnijem razmatranju društvene i pravne 'konstrukcije različitosti', na kojem je zasnovan koncept kolektivnih prava. Krajnji zaključak je da pravna teorija kolektivnih prava ove zadatke teško može obaviti bez oslona na metodološki aparat kako sociološke, tako i antropoloških disciplina.

The paper argues that the legal-theoretical treatment of the issue of promoting certain collective entities to the status of legal entities cannot be satisfactorily accomplished within the methodological models of either Hart's analytical jurisprudence or Kelsen's Pure Theory of Law. The question of the conceptualization of collective rights proves to be largely a question of justification rather than one of mere analysis or description. In this sense, the paper proposes to elucidate various aspects of the problem of the legal shaping of the social identity of relevant collective entities with the purpose of constructing legal personality. The first section of this paper briefly shows that the question of legal personality is a general problem of legal theory, and that there is consequently nothing specifically new about collective entities as potential legal entities. The second section of the paper considers in greater detail the social and legal 'construction of diversity', on which the concept of collective rights is based. Finally the paper suggests that the legal theory of collective rights can hardly accomplish these tasks without recourse to the methodological apparatus of both sociological and anthropological disciplines.