O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu
On subjective elements of unlawfulness in criminal law
Апстракт
Članak razmatra problem subjektivnih elemenata protivpravnosti, odnosno pitanje da li učinilac mora da zna za postojanje okolnosti koje vode isključenju protivpravnosti njegovog dela da bi njegovo delo bilo opravdano. Zamislimo da A puca na B hoteći da ga liši života, a da se kasnije ispostavi da je to učinio upravo u trenutku kada je B podigao oružje kako bi njega usmrtio. Prema objektivnoj teoriji, na protivpravnost dela nema uticaja učiniočeva subjektivna strana. S druge strane, subjektivisti predlažu dva moguća rešenja. Jedno učenje zahteva samo svest o postojanju pozicije opravdanja, dok drugo shvatanje negira postojanje osnova isključenja protivpravnosti ako učinilac nije bio motivisan upravo okolnostima opravdanja. Autor iznosi različite argumente, zastupajući stav da je za isključenje protivpravnosti dovoljna isključivo svest o delovanju unutar osnova opravdanja. Krivičnopravno dejstvo neispunjenja subjektivnog elementa protivpravnosti jeste odgovornost za nepodoban pokušaj kri...vičnog dela.
The article deals with the problem of so-called unknowing justification and the question whether an actor must have knowledge of the presence of justificatory circumstances, so his crime could be justified. Suppose that A shoots at B with intent to murder him, and turns out later that, unknown to A, B was about to shoot him dead. Although A killed a man, he unknowingly repelled an attack on his life. According to objective theory, lawful acts should be encouraged and justified regardless of the actor's mental state. On the other hand, subjectivists suggest two possible answers. The weaker version of subjective theory requires merely the awareness of justificatory position, while the stronger variant denies justification if the actor wasn't motivated by justifying circumstances. The author gives arguments on these viewpoints, supporting the idea that justification requires only knowledge of the justificatory circumstances. The consequence is that the unknowing actor isn't liable for the... completed offence, but may be liable for impossible attempt.
Кључне речи:
svest o poziciji opravdanja / subjektivno obeležje protivpravnosti / nevaljana motivacija / nepodoban pokušaj / the knowledge of justificatory circumstances / subjective elements of unlawfulness / impossible attempt / bad motivationИзвор:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2011, 59, 2, 122-141Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
Институција/група
Pravni fakultet / Faculty of Law University of BelgradeTY - JOUR AU - Vuković, Igor PY - 2011 UR - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/601 AB - Članak razmatra problem subjektivnih elemenata protivpravnosti, odnosno pitanje da li učinilac mora da zna za postojanje okolnosti koje vode isključenju protivpravnosti njegovog dela da bi njegovo delo bilo opravdano. Zamislimo da A puca na B hoteći da ga liši života, a da se kasnije ispostavi da je to učinio upravo u trenutku kada je B podigao oružje kako bi njega usmrtio. Prema objektivnoj teoriji, na protivpravnost dela nema uticaja učiniočeva subjektivna strana. S druge strane, subjektivisti predlažu dva moguća rešenja. Jedno učenje zahteva samo svest o postojanju pozicije opravdanja, dok drugo shvatanje negira postojanje osnova isključenja protivpravnosti ako učinilac nije bio motivisan upravo okolnostima opravdanja. Autor iznosi različite argumente, zastupajući stav da je za isključenje protivpravnosti dovoljna isključivo svest o delovanju unutar osnova opravdanja. Krivičnopravno dejstvo neispunjenja subjektivnog elementa protivpravnosti jeste odgovornost za nepodoban pokušaj krivičnog dela. AB - The article deals with the problem of so-called unknowing justification and the question whether an actor must have knowledge of the presence of justificatory circumstances, so his crime could be justified. Suppose that A shoots at B with intent to murder him, and turns out later that, unknown to A, B was about to shoot him dead. Although A killed a man, he unknowingly repelled an attack on his life. According to objective theory, lawful acts should be encouraged and justified regardless of the actor's mental state. On the other hand, subjectivists suggest two possible answers. The weaker version of subjective theory requires merely the awareness of justificatory position, while the stronger variant denies justification if the actor wasn't motivated by justifying circumstances. The author gives arguments on these viewpoints, supporting the idea that justification requires only knowledge of the justificatory circumstances. The consequence is that the unknowing actor isn't liable for the completed offence, but may be liable for impossible attempt. PB - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd T2 - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu T1 - O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu T1 - On subjective elements of unlawfulness in criminal law EP - 141 IS - 2 SP - 122 VL - 59 UR - conv_233 ER -
@article{ author = "Vuković, Igor", year = "2011", abstract = "Članak razmatra problem subjektivnih elemenata protivpravnosti, odnosno pitanje da li učinilac mora da zna za postojanje okolnosti koje vode isključenju protivpravnosti njegovog dela da bi njegovo delo bilo opravdano. Zamislimo da A puca na B hoteći da ga liši života, a da se kasnije ispostavi da je to učinio upravo u trenutku kada je B podigao oružje kako bi njega usmrtio. Prema objektivnoj teoriji, na protivpravnost dela nema uticaja učiniočeva subjektivna strana. S druge strane, subjektivisti predlažu dva moguća rešenja. Jedno učenje zahteva samo svest o postojanju pozicije opravdanja, dok drugo shvatanje negira postojanje osnova isključenja protivpravnosti ako učinilac nije bio motivisan upravo okolnostima opravdanja. Autor iznosi različite argumente, zastupajući stav da je za isključenje protivpravnosti dovoljna isključivo svest o delovanju unutar osnova opravdanja. Krivičnopravno dejstvo neispunjenja subjektivnog elementa protivpravnosti jeste odgovornost za nepodoban pokušaj krivičnog dela., The article deals with the problem of so-called unknowing justification and the question whether an actor must have knowledge of the presence of justificatory circumstances, so his crime could be justified. Suppose that A shoots at B with intent to murder him, and turns out later that, unknown to A, B was about to shoot him dead. Although A killed a man, he unknowingly repelled an attack on his life. According to objective theory, lawful acts should be encouraged and justified regardless of the actor's mental state. On the other hand, subjectivists suggest two possible answers. The weaker version of subjective theory requires merely the awareness of justificatory position, while the stronger variant denies justification if the actor wasn't motivated by justifying circumstances. The author gives arguments on these viewpoints, supporting the idea that justification requires only knowledge of the justificatory circumstances. The consequence is that the unknowing actor isn't liable for the completed offence, but may be liable for impossible attempt.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd", journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu", title = "O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu, On subjective elements of unlawfulness in criminal law", pages = "141-122", number = "2", volume = "59", url = "conv_233" }
Vuković, I.. (2011). O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 59(2), 122-141. conv_233
Vuković I. O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2011;59(2):122-141. conv_233 .
Vuković, Igor, "O subjektivnim obeležjima protivpravnosti u krivičnom pravu" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 59, no. 2 (2011):122-141, conv_233 .