TY  - JOUR
AU  - Palević, Milan
AU  - Milisavljević, Bojan
AU  - Spalević, Žaklina
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1165
AB  - Model genocidnog uništenja podrazumeva način na koji se genocid vrši. Izvedena iz tog osnovnog su i pitanja da li su masovna ubistva, kulturne represije, izgladnjivanje, prevencija rađanja ili politocid sve načini izvršenja genocida ili se genocid u tom pogledu limitira na biološko odnosno fizičko uništenje zaštićene grupe. Posleratni razvoj međunarodnog prava, pre svega deklaracije i Paktovi UN-a, te brojne konvencije vezane za ljudska prava kao i sudska praksa dva tribunala, signalizirali su postojanje šireg običajnopravnog koncepta genocida koji bi u sebi mogao involvirati i prerogative kulturnog uništenja. U modernim teorijskim shvatanjima ispoljena je slična tendencija. S aspekta de lege ferenda, to se može razumeti i tumačiti kao pozitivna tendencija, ali je istovremeno diskutabilno sa stanovišta legislativnog i konzervativnog karaktera Konvencije. U radu se elaboriraju materijalni akti genocida i pozicioniranje istih unutar idejnog koncepta zločina genocida u svetlu kontroverzi modela genocidnog uništenja.
AB  - A model of genocidal destruction implies the manner in which genocide is carried out. Questions deriving from my fundamental point at issue are whether mass killings, cultural repressions, starvation, prevention of birth, politicide constitute genocide or whether genocide, in that sense, is limited to biological or physical destruction of a protected group? the post-war development of international law, especially as a result of the adoption of the Universal Declaration of Human Rights and Convention on Human Rights, and a number of conventions related to human rights, as well as jurisprudence of the two tribunals, signaled the existence of a wider concept of a customary-legal concept of genocide, that could intrinsically involve a prerogative of cultural destruction. The modern theoretical views have expressed such a tendency. From a "de lege ferenda" perspective, this could be interpreted and understood as a positive tendency, but at the same time it is questionable from the perspective of a legislative and formal-legal character of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide. This paper elaborates material acts of genocide and their position within the concept of genocide considering the controversies of the models of genocidal destruction.
PB  - Društvo ekonomista "Ekonomika", Niš
T2  - Ekonomika
T1  - Actus reus genocida i vrste genocidnog uništenja
T1  - Actus reus of genocide and types of genocidal destruction
EP  - 73
IS  - 4
SP  - 63
VL  - 65
DO  - 10.5937/ekonomika1904063P
UR  - conv_1631
ER  - 

@article{
author = "Palević, Milan and Milisavljević, Bojan and Spalević, Žaklina",
year = "2019",
abstract = "Model genocidnog uništenja podrazumeva način na koji se genocid vrši. Izvedena iz tog osnovnog su i pitanja da li su masovna ubistva, kulturne represije, izgladnjivanje, prevencija rađanja ili politocid sve načini izvršenja genocida ili se genocid u tom pogledu limitira na biološko odnosno fizičko uništenje zaštićene grupe. Posleratni razvoj međunarodnog prava, pre svega deklaracije i Paktovi UN-a, te brojne konvencije vezane za ljudska prava kao i sudska praksa dva tribunala, signalizirali su postojanje šireg običajnopravnog koncepta genocida koji bi u sebi mogao involvirati i prerogative kulturnog uništenja. U modernim teorijskim shvatanjima ispoljena je slična tendencija. S aspekta de lege ferenda, to se može razumeti i tumačiti kao pozitivna tendencija, ali je istovremeno diskutabilno sa stanovišta legislativnog i konzervativnog karaktera Konvencije. U radu se elaboriraju materijalni akti genocida i pozicioniranje istih unutar idejnog koncepta zločina genocida u svetlu kontroverzi modela genocidnog uništenja., A model of genocidal destruction implies the manner in which genocide is carried out. Questions deriving from my fundamental point at issue are whether mass killings, cultural repressions, starvation, prevention of birth, politicide constitute genocide or whether genocide, in that sense, is limited to biological or physical destruction of a protected group? the post-war development of international law, especially as a result of the adoption of the Universal Declaration of Human Rights and Convention on Human Rights, and a number of conventions related to human rights, as well as jurisprudence of the two tribunals, signaled the existence of a wider concept of a customary-legal concept of genocide, that could intrinsically involve a prerogative of cultural destruction. The modern theoretical views have expressed such a tendency. From a "de lege ferenda" perspective, this could be interpreted and understood as a positive tendency, but at the same time it is questionable from the perspective of a legislative and formal-legal character of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide. This paper elaborates material acts of genocide and their position within the concept of genocide considering the controversies of the models of genocidal destruction.",
publisher = "Društvo ekonomista "Ekonomika", Niš",
journal = "Ekonomika",
title = "Actus reus genocida i vrste genocidnog uništenja, Actus reus of genocide and types of genocidal destruction",
pages = "73-63",
number = "4",
volume = "65",
doi = "10.5937/ekonomika1904063P",
url = "conv_1631"
}

Palević, M., Milisavljević, B.,& Spalević, Ž.. (2019). Actus reus genocida i vrste genocidnog uništenja. in Ekonomika
Društvo ekonomista "Ekonomika", Niš., 65(4), 63-73.
https://doi.org/10.5937/ekonomika1904063P
conv_1631

Palević M, Milisavljević B, Spalević Ž. Actus reus genocida i vrste genocidnog uništenja. in Ekonomika. 2019;65(4):63-73.
doi:10.5937/ekonomika1904063P
conv_1631 .

Palević, Milan, Milisavljević, Bojan, Spalević, Žaklina, "Actus reus genocida i vrste genocidnog uništenja" in Ekonomika, 65, no. 4 (2019):63-73,
https://doi.org/10.5937/ekonomika1904063P .,
conv_1631 .

TY  - JOUR
AU  - Milisavljević, Bojan
AU  - Palević, Milan
PY  - 2019
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/1133
AB  - U radu je prikazan razvoj peremptornih normi (ius cogens) u međunarodnom pravu kao i njihovo uspostavljanje Konvencijom o ugovornom pravu. Prvo je analiziran rad Komisije za međunarodno pravo koji je prethodio uvođenju peremptornih normi u međunarodno pravo, nakon čega je Komisija pristupila analizi peremptornih normi, što je i trenutno u fokusu njenog rada. Posebna pažnja je posvećena, sa jedne strane doktrini peremptornih pravila, a sa druge, međunarodnoj sudskoj praksi povodom istih. Takođe rad naglaševa potrebu za preciznijim kriterijumima pri određivanju normi ius cogens kao i za radom na kompilaciji pravila o peremptornim normama u pozitivnom međunarodnom pravu. Predstavljena je vrlo heterogena praksa međunarodnih tela prilikom determinisanja i identifikovanja peremptornih normi, ukazujući tako na važnost preciznog određenja kriterijuma za određivanje ovih pravila kao i smernica u kojima bi išao dalji razvoj ovih pravila. Detaljno je analiziran i odnos između prava Ujedinjenih nacija i ius cogens i date su određene preporuke za međusoban odnos. Na kraju, podvučena je i važnost ius cogens pravila u sprečavanju potencijalne fragmentacije međunarodnog prava.
AB  - The paper presents the development of peremptory norms (ius cogens) in international law and their constitution through the Convention on the Law of Treaties. It first analyses the work of the International Law Commission, which preceded the introduction of peremptory rules into international law; the Commission subsequently moved onto the consideration of peremptory norms, which remains in its focus at the present. Special attention is given to, on one hand, the doctrine on peremptory rules and, on the other hand, to the international case law in this matter. The need for more precise criteria for the determination of ius cogens, as well as the compilation of a framework list of peremptive norms in positive international law, is stressed. Heterogeneous practices of international bodies in identifying peremptory rules are presented, demonstrating the need to precisely define the criteria for determining such rules and to guide the further development of imperative rules. The relationship between ius cogens and the United Nations law is analysed and certain guidelines are provided for the mutual relationships of ius cogens rules. The importance of ius cogens rules in preventing potential international law fragmentation is particularly emphasized.
T2  - Harmonius - journal of Legal and Social Studies in South East Europe
T1  - Nedostaci koncepta peremptornih normi u pozitivnom međunarodnom pravu i predlozi za njihovo prevazilaženje
T1  - Shortcomings of the peremptory norm concept in positive international law and proposals for its improvement
EP  - 267
IS  - 1
SP  - 248
VL  - 8
UR  - conv_2853
ER  - 

@article{
author = "Milisavljević, Bojan and Palević, Milan",
year = "2019",
abstract = "U radu je prikazan razvoj peremptornih normi (ius cogens) u međunarodnom pravu kao i njihovo uspostavljanje Konvencijom o ugovornom pravu. Prvo je analiziran rad Komisije za međunarodno pravo koji je prethodio uvođenju peremptornih normi u međunarodno pravo, nakon čega je Komisija pristupila analizi peremptornih normi, što je i trenutno u fokusu njenog rada. Posebna pažnja je posvećena, sa jedne strane doktrini peremptornih pravila, a sa druge, međunarodnoj sudskoj praksi povodom istih. Takođe rad naglaševa potrebu za preciznijim kriterijumima pri određivanju normi ius cogens kao i za radom na kompilaciji pravila o peremptornim normama u pozitivnom međunarodnom pravu. Predstavljena je vrlo heterogena praksa međunarodnih tela prilikom determinisanja i identifikovanja peremptornih normi, ukazujući tako na važnost preciznog određenja kriterijuma za određivanje ovih pravila kao i smernica u kojima bi išao dalji razvoj ovih pravila. Detaljno je analiziran i odnos između prava Ujedinjenih nacija i ius cogens i date su određene preporuke za međusoban odnos. Na kraju, podvučena je i važnost ius cogens pravila u sprečavanju potencijalne fragmentacije međunarodnog prava., The paper presents the development of peremptory norms (ius cogens) in international law and their constitution through the Convention on the Law of Treaties. It first analyses the work of the International Law Commission, which preceded the introduction of peremptory rules into international law; the Commission subsequently moved onto the consideration of peremptory norms, which remains in its focus at the present. Special attention is given to, on one hand, the doctrine on peremptory rules and, on the other hand, to the international case law in this matter. The need for more precise criteria for the determination of ius cogens, as well as the compilation of a framework list of peremptive norms in positive international law, is stressed. Heterogeneous practices of international bodies in identifying peremptory rules are presented, demonstrating the need to precisely define the criteria for determining such rules and to guide the further development of imperative rules. The relationship between ius cogens and the United Nations law is analysed and certain guidelines are provided for the mutual relationships of ius cogens rules. The importance of ius cogens rules in preventing potential international law fragmentation is particularly emphasized.",
journal = "Harmonius - journal of Legal and Social Studies in South East Europe",
title = "Nedostaci koncepta peremptornih normi u pozitivnom međunarodnom pravu i predlozi za njihovo prevazilaženje, Shortcomings of the peremptory norm concept in positive international law and proposals for its improvement",
pages = "267-248",
number = "1",
volume = "8",
url = "conv_2853"
}

Milisavljević, B.,& Palević, M.. (2019). Nedostaci koncepta peremptornih normi u pozitivnom međunarodnom pravu i predlozi za njihovo prevazilaženje. in Harmonius - journal of Legal and Social Studies in South East Europe, 8(1), 248-267.
conv_2853

Milisavljević B, Palević M. Nedostaci koncepta peremptornih normi u pozitivnom međunarodnom pravu i predlozi za njihovo prevazilaženje. in Harmonius - journal of Legal and Social Studies in South East Europe. 2019;8(1):248-267.
conv_2853 .

Milisavljević, Bojan, Palević, Milan, "Nedostaci koncepta peremptornih normi u pozitivnom međunarodnom pravu i predlozi za njihovo prevazilaženje" in Harmonius - journal of Legal and Social Studies in South East Europe, 8, no. 1 (2019):248-267,
conv_2853 .