Репозиторијум Правног факултета Универзитета у Београду
Универзитет у Београду - Правни факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Pravni položaj prethodnog naslednika

Legal position of the preceding inheritor

Нема приказа
Аутори
Đurđević, Dejan
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Prethodni i potonji naslednik mogu da se pojave u srpskom pravu kada zaveštalac imenuje naslednika pod uslovom ili rokom. Sumarna pravila srpskog ZON-a, koja prethodnog naslednika upodobljavaju sa plodouživaocem otvorila su dva ključna problema, kojima je posvećen ovaj rad. Prvi se tiče pravne prirode položaja prethodnog naslednika (da li on na dobrima iz zaostavštine ima plodouživanje ili vremenski ograničenu svojinu), a drugi se odnosi se na njegovo pravo da raspolaže dobrima iz zaostavštine. Analizirajući različita rešenja u uporednom pravu, kao i različita stanovišta koja su došla do izražaja u domaćoj i inostranoj teoriji i sudskoj praksi, autor dolazi do zaključka da prethodni naslednik nema plodouživanje na zaostavštini, već da u momentu ostaviočeve smrti nasleđuje zaostavštinu u svojinu koja je vremenski i sadržinski ograničena. Kada je reč o pravu prethodnog naslednika da raspolaže dobrima iz zaostavštine, autor smatra da je u interesu kako pravnog prometa, tako i prethodnog i... potonjeg naslednika da budući Građanski zakonik napusti austrijski sistem potpuno ograničene slobode raspolaganja i da se prikloni sistemu liberaliteta. Za sistem liberaliteta karakteristično je što prethodni naslednik ima delimično ograničenu slobodu raspolaganja, pri čemu se interesi potonjeg naslednika prevashodno štite putem pravila o realnoj subrogaciji. Takav sistem omogućuje da se u periodu od ostaviočeve smrti do nastupanja supstitucionog slučaja ekonomski celishodnije upravlja zaostavštinom, jer prethodni naslednik može nasleđena dobra da razmeni za neke druge predmete koji manje gube na vrednosti i koji su podobni da daju veći prihod.

Under Serbian law, preceding and subsequent inheritor occur when testator appoints a successor under condition or with time limit. Terse rules of the Serbian Law on Inheritance qualify a preceding inheritor as an usufructuary. This opens up at least two questions. Firstly, what is the nature of the preceding inheritor's legal position? Does he have a usufruct of the estate, or a sort of time-limited property rights? Secondly, does he have a right to dispose of the estate? The author starts off with comparative analysis of a number of legislative, doctrinal and judicial outlooks on these issues, and concludes that preceding inheritor may only hold a position of proprietor, limited in time and content. He may not be qualified as an usufructuary. On the occasion of the testator's death, the preceding inheritor succeeds to his estate. His property rights are time-limited and restricted in substance. When it comes to the preceding inheritor's right to dispose of the inherited goods, it is t...he author's firm belief that the creators of the future Serbian civil codification should renounce the presently accepted Austrian system of prohibited disposition, and agree to the much more convenient system of liberality. The latter should accelerate legal transactions, and serve more adequately the interests of both the preceding and the subsequent inheritor. The system of liberality allows the preceding inheritor to dispose of the estate without excessive restrictions, while it protects interests of the subsequent inheritor via the rules on real subrogation. It facilitates a more efficient management of the estate in the time between the decease and expiration of the time-limit, or fulfillment of the condition; as the preceding inheritor may trade the inherited goods for other possessions, which may generate more income, or be less prone to losing value.

Кључне речи:
testament (zaveštanje) / supstitucija / realna subrogacija / prethodni naslednik (fiducijar) / potonji naslednik (fideikomisar) / fideikomisarna supstitucija / substitution / real subrogation / preceding (prior) inheritor / latter (subsequent) inheritor / last will and testament / fideicommissary substitution
Извор:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2011, 59, 1, 104-132
Издавач:
  • Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
Финансирање / пројекти:
  • Projekat Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu: Razvoj pravnog sistema Srbije i harmonizacija s pravom Evropske unije - pravni, ekonomski, politički i sociološki aspekti

ISSN: 0003-2565

[ Google Scholar ]
URI
https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/571
Колекције
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Институција/група
Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
TY  - JOUR
AU  - Đurđević, Dejan
PY  - 2011
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/571
AB  - Prethodni i potonji naslednik mogu da se pojave u srpskom pravu kada zaveštalac imenuje naslednika pod uslovom ili rokom. Sumarna pravila srpskog ZON-a, koja prethodnog naslednika upodobljavaju sa plodouživaocem otvorila su dva ključna problema, kojima je posvećen ovaj rad. Prvi se tiče pravne prirode položaja prethodnog naslednika (da li on na dobrima iz zaostavštine ima plodouživanje ili vremenski ograničenu svojinu), a drugi se odnosi se na njegovo pravo da raspolaže dobrima iz zaostavštine. Analizirajući različita rešenja u uporednom pravu, kao i različita stanovišta koja su došla do izražaja u domaćoj i inostranoj teoriji i sudskoj praksi, autor dolazi do zaključka da prethodni naslednik nema plodouživanje na zaostavštini, već da u momentu ostaviočeve smrti nasleđuje zaostavštinu u svojinu koja je vremenski i sadržinski ograničena. Kada je reč o pravu prethodnog naslednika da raspolaže dobrima iz zaostavštine, autor smatra da je u interesu kako pravnog prometa, tako i prethodnog i potonjeg naslednika da budući Građanski zakonik napusti austrijski sistem potpuno ograničene slobode raspolaganja i da se prikloni sistemu liberaliteta. Za sistem liberaliteta karakteristično je što prethodni naslednik ima delimično ograničenu slobodu raspolaganja, pri čemu se interesi potonjeg naslednika prevashodno štite putem pravila o realnoj subrogaciji. Takav sistem omogućuje da se u periodu od ostaviočeve smrti do nastupanja supstitucionog slučaja ekonomski celishodnije upravlja zaostavštinom, jer prethodni naslednik može nasleđena dobra da razmeni za neke druge predmete koji manje gube na vrednosti i koji su podobni da daju veći prihod.
AB  - Under Serbian law, preceding and subsequent inheritor occur when testator appoints a successor under condition or with time limit. Terse rules of the Serbian Law on Inheritance qualify a preceding inheritor as an usufructuary. This opens up at least two questions. Firstly, what is the nature of the preceding inheritor's legal position? Does he have a usufruct of the estate, or a sort of time-limited property rights? Secondly, does he have a right to dispose of the estate? The author starts off with comparative analysis of a number of legislative, doctrinal and judicial outlooks on these issues, and concludes that preceding inheritor may only hold a position of proprietor, limited in time and content. He may not be qualified as an usufructuary. On the occasion of the testator's death, the preceding inheritor succeeds to his estate. His property rights are time-limited and restricted in substance. When it comes to the preceding inheritor's right to dispose of the inherited goods, it is the author's firm belief that the creators of the future Serbian civil codification should renounce the presently accepted Austrian system of prohibited disposition, and agree to the much more convenient system of liberality. The latter should accelerate legal transactions, and serve more adequately the interests of both the preceding and the subsequent inheritor. The system of liberality allows the preceding inheritor to dispose of the estate without excessive restrictions, while it protects interests of the subsequent inheritor via the rules on real subrogation. It facilitates a more efficient management of the estate in the time between the decease and expiration of the time-limit, or fulfillment of the condition; as the preceding inheritor may trade the inherited goods for other possessions, which may generate more income, or be less prone to losing value.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Pravni položaj prethodnog naslednika
T1  - Legal position of the preceding inheritor
EP  - 132
IS  - 1
SP  - 104
VL  - 59
UR  - conv_219
ER  - 
@article{
author = "Đurđević, Dejan",
year = "2011",
abstract = "Prethodni i potonji naslednik mogu da se pojave u srpskom pravu kada zaveštalac imenuje naslednika pod uslovom ili rokom. Sumarna pravila srpskog ZON-a, koja prethodnog naslednika upodobljavaju sa plodouživaocem otvorila su dva ključna problema, kojima je posvećen ovaj rad. Prvi se tiče pravne prirode položaja prethodnog naslednika (da li on na dobrima iz zaostavštine ima plodouživanje ili vremenski ograničenu svojinu), a drugi se odnosi se na njegovo pravo da raspolaže dobrima iz zaostavštine. Analizirajući različita rešenja u uporednom pravu, kao i različita stanovišta koja su došla do izražaja u domaćoj i inostranoj teoriji i sudskoj praksi, autor dolazi do zaključka da prethodni naslednik nema plodouživanje na zaostavštini, već da u momentu ostaviočeve smrti nasleđuje zaostavštinu u svojinu koja je vremenski i sadržinski ograničena. Kada je reč o pravu prethodnog naslednika da raspolaže dobrima iz zaostavštine, autor smatra da je u interesu kako pravnog prometa, tako i prethodnog i potonjeg naslednika da budući Građanski zakonik napusti austrijski sistem potpuno ograničene slobode raspolaganja i da se prikloni sistemu liberaliteta. Za sistem liberaliteta karakteristično je što prethodni naslednik ima delimično ograničenu slobodu raspolaganja, pri čemu se interesi potonjeg naslednika prevashodno štite putem pravila o realnoj subrogaciji. Takav sistem omogućuje da se u periodu od ostaviočeve smrti do nastupanja supstitucionog slučaja ekonomski celishodnije upravlja zaostavštinom, jer prethodni naslednik može nasleđena dobra da razmeni za neke druge predmete koji manje gube na vrednosti i koji su podobni da daju veći prihod., Under Serbian law, preceding and subsequent inheritor occur when testator appoints a successor under condition or with time limit. Terse rules of the Serbian Law on Inheritance qualify a preceding inheritor as an usufructuary. This opens up at least two questions. Firstly, what is the nature of the preceding inheritor's legal position? Does he have a usufruct of the estate, or a sort of time-limited property rights? Secondly, does he have a right to dispose of the estate? The author starts off with comparative analysis of a number of legislative, doctrinal and judicial outlooks on these issues, and concludes that preceding inheritor may only hold a position of proprietor, limited in time and content. He may not be qualified as an usufructuary. On the occasion of the testator's death, the preceding inheritor succeeds to his estate. His property rights are time-limited and restricted in substance. When it comes to the preceding inheritor's right to dispose of the inherited goods, it is the author's firm belief that the creators of the future Serbian civil codification should renounce the presently accepted Austrian system of prohibited disposition, and agree to the much more convenient system of liberality. The latter should accelerate legal transactions, and serve more adequately the interests of both the preceding and the subsequent inheritor. The system of liberality allows the preceding inheritor to dispose of the estate without excessive restrictions, while it protects interests of the subsequent inheritor via the rules on real subrogation. It facilitates a more efficient management of the estate in the time between the decease and expiration of the time-limit, or fulfillment of the condition; as the preceding inheritor may trade the inherited goods for other possessions, which may generate more income, or be less prone to losing value.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Pravni položaj prethodnog naslednika, Legal position of the preceding inheritor",
pages = "132-104",
number = "1",
volume = "59",
url = "conv_219"
}
Đurđević, D.. (2011). Pravni položaj prethodnog naslednika. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 59(1), 104-132.
conv_219
Đurđević D. Pravni položaj prethodnog naslednika. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2011;59(1):104-132.
conv_219 .
Đurđević, Dejan, "Pravni položaj prethodnog naslednika" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 59, no. 1 (2011):104-132,
conv_219 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB