Репозиторијум Правног факултета Универзитета у Београду
Универзитет у Београду - Правни факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
  •   RALF
  • Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?

Judicial privilgies of Saxons in mixed disputes in Medieval Serbia

Thumbnail
2015
Преузимање 🢃
846.pdf (137.9Kb)
Аутори
Katančević, Andreja
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Prema svedočenjima savremenika, srednjovekovni srpski kraljevi duguju svoje bogatstvo i moć brojnim rudnicima metala koji su postojali u njihovoj državi. Vađenje rude metala u Srbiji se vezuje za dolazak Sasa, rudara nemačkog porekla. Sasi su u srednjovekovnoj Evropi bili narod rudarskih stručnjaka, koji je radio u rudnicima daleko van svoje postojbine Saksonije. Oni su se tom unosnom privrednom delatnošću bavili i u Češkoj, Ugarskoj (u današnjoj Slovačkoj i u Erdelju), Bosni, ali i u Srbiji. Njihov dolazak se tradicionalno vezuje za vladavinu kralja Stefana Uroša I (1234-1276). Iako nisu sačuvani izvori koji bi to direktno potvrdili, smatra se da su rimokatolicima Sasima prilikom dolaska u pravoslavnu Srbiju morale biti date određene privilegije, kao što su samouprava, sloboda veroispovedanja, rudarske koncesije. Među tim privilegijama se često navode i sudske, a posebno pravo Sasa na mešoviti sud ili mešovitu porotu u sporu sa pripadnicima druge etničke skupine. Rad pokušava da preis...pita ovu poslednju tezu kroz istorijski metod i jezičko, sistemsko i istorijsko tumačenje izvora, pre svih povelja srpskih kraljeva izdatih Dubrovniku, Dušanovog zakonika i Zakonika o rudnicima despota Stefana Lazarevića.

Based on the contemporary testimonies, wealth of the Serbian medieval kings was significantly increased by exploitation of number of precious metal mines that existed in their realm. Beginnings of the mine exploitation in medieval Serbia are related to the settlements of Saxon miners. Saxons were mining experts in medieval Europe who worked in distant mines far away from their homeland Saxony. They worked in this profitable mining business not only in Serbia, but also in Bohemia, Hungary (Transylvania and modern Slovakia) and Bosnia. The settlement of Saxons in Serbia occurred in time of the reign of King Stefan Uros I (1234-1276). Although without preserved sources which could directly support this thesis, Serbian historiography advocates that certain privileges were granted to the Roman Catholic Saxons at the time of their migration in orthodox Serbia. It appears that these privileges included self-government, freedom of religion, and mining concessions. Also judicial privileges are ...often mentioned in historiography especially the right of Saxons to one half of the members of their ethnicity in judicial collegium and jury in the case of a dispute with member of another ethic group. This paper attempts to test the thesis related to composition of mixed courts and juries by applying historical method, and linguistic, systemic and historical interpretation of the sources such as King's Charters issued to Dubrovnik, Dusan's Code and Despot Stefan's Mining Code.

Кључне речи:
Srednjovekovno sudstvo / Srednjovekovno srpsko pravo / Sasi / Porota / Dušanov zakonik / Saxons / Medieval Serbian law / Medieval judiciary / Jury / Dusan's Code
Извор:
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2015, 63, 2, 107-118
Издавач:
  • Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd

DOI: 10.5937/AnaliPFB1502107K

ISSN: 0003-2565

[ Google Scholar ]
URI
https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/849
Колекције
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Институција/група
Pravni fakultet / Faculty of Law University of Belgrade
TY  - JOUR
AU  - Katančević, Andreja
PY  - 2015
UR  - https://ralf.ius.bg.ac.rs/handle/123456789/849
AB  - Prema svedočenjima savremenika, srednjovekovni srpski kraljevi duguju svoje bogatstvo i moć brojnim rudnicima metala koji su postojali u njihovoj državi. Vađenje rude metala u Srbiji se vezuje za dolazak Sasa, rudara nemačkog porekla. Sasi su u srednjovekovnoj Evropi bili narod rudarskih stručnjaka, koji je radio u rudnicima daleko van svoje postojbine Saksonije. Oni su se tom unosnom privrednom delatnošću bavili i u Češkoj, Ugarskoj (u današnjoj Slovačkoj i u Erdelju), Bosni, ali i u Srbiji. Njihov dolazak se tradicionalno vezuje za vladavinu kralja Stefana Uroša I (1234-1276). Iako nisu sačuvani izvori koji bi to direktno potvrdili, smatra se da su rimokatolicima Sasima prilikom dolaska u pravoslavnu Srbiju morale biti date određene privilegije, kao što su samouprava, sloboda veroispovedanja, rudarske koncesije. Među tim privilegijama se često navode i sudske, a posebno pravo Sasa na mešoviti sud ili mešovitu porotu u sporu sa pripadnicima druge etničke skupine. Rad pokušava da preispita ovu poslednju tezu kroz istorijski metod i jezičko, sistemsko i istorijsko tumačenje izvora, pre svih povelja srpskih kraljeva izdatih Dubrovniku, Dušanovog zakonika i Zakonika o rudnicima despota Stefana Lazarevića.
AB  - Based on the contemporary testimonies, wealth of the Serbian medieval kings was significantly increased by exploitation of number of precious metal mines that existed in their realm. Beginnings of the mine exploitation in medieval Serbia are related to the settlements of Saxon miners. Saxons were mining experts in medieval Europe who worked in distant mines far away from their homeland Saxony. They worked in this profitable mining business not only in Serbia, but also in Bohemia, Hungary (Transylvania and modern Slovakia) and Bosnia. The settlement of Saxons in Serbia occurred in time of the reign of King Stefan Uros I (1234-1276). Although without preserved sources which could directly support this thesis, Serbian historiography advocates that certain privileges were granted to the Roman Catholic Saxons at the time of their migration in orthodox Serbia. It appears that these privileges included self-government, freedom of religion, and mining concessions. Also judicial privileges are often mentioned in historiography especially the right of Saxons to one half of the members of their ethnicity in judicial collegium and jury in the case of a dispute with member of another ethic group. This paper attempts to test the thesis related to composition of mixed courts and juries by applying historical method, and linguistic, systemic and historical interpretation of the sources such as King's Charters issued to Dubrovnik, Dusan's Code and Despot Stefan's Mining Code.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?
T1  - Judicial privilgies of Saxons in mixed disputes in Medieval Serbia
EP  - 118
IS  - 2
SP  - 107
VL  - 63
DO  - 10.5937/AnaliPFB1502107K
UR  - conv_373
ER  - 
@article{
author = "Katančević, Andreja",
year = "2015",
abstract = "Prema svedočenjima savremenika, srednjovekovni srpski kraljevi duguju svoje bogatstvo i moć brojnim rudnicima metala koji su postojali u njihovoj državi. Vađenje rude metala u Srbiji se vezuje za dolazak Sasa, rudara nemačkog porekla. Sasi su u srednjovekovnoj Evropi bili narod rudarskih stručnjaka, koji je radio u rudnicima daleko van svoje postojbine Saksonije. Oni su se tom unosnom privrednom delatnošću bavili i u Češkoj, Ugarskoj (u današnjoj Slovačkoj i u Erdelju), Bosni, ali i u Srbiji. Njihov dolazak se tradicionalno vezuje za vladavinu kralja Stefana Uroša I (1234-1276). Iako nisu sačuvani izvori koji bi to direktno potvrdili, smatra se da su rimokatolicima Sasima prilikom dolaska u pravoslavnu Srbiju morale biti date određene privilegije, kao što su samouprava, sloboda veroispovedanja, rudarske koncesije. Među tim privilegijama se često navode i sudske, a posebno pravo Sasa na mešoviti sud ili mešovitu porotu u sporu sa pripadnicima druge etničke skupine. Rad pokušava da preispita ovu poslednju tezu kroz istorijski metod i jezičko, sistemsko i istorijsko tumačenje izvora, pre svih povelja srpskih kraljeva izdatih Dubrovniku, Dušanovog zakonika i Zakonika o rudnicima despota Stefana Lazarevića., Based on the contemporary testimonies, wealth of the Serbian medieval kings was significantly increased by exploitation of number of precious metal mines that existed in their realm. Beginnings of the mine exploitation in medieval Serbia are related to the settlements of Saxon miners. Saxons were mining experts in medieval Europe who worked in distant mines far away from their homeland Saxony. They worked in this profitable mining business not only in Serbia, but also in Bohemia, Hungary (Transylvania and modern Slovakia) and Bosnia. The settlement of Saxons in Serbia occurred in time of the reign of King Stefan Uros I (1234-1276). Although without preserved sources which could directly support this thesis, Serbian historiography advocates that certain privileges were granted to the Roman Catholic Saxons at the time of their migration in orthodox Serbia. It appears that these privileges included self-government, freedom of religion, and mining concessions. Also judicial privileges are often mentioned in historiography especially the right of Saxons to one half of the members of their ethnicity in judicial collegium and jury in the case of a dispute with member of another ethic group. This paper attempts to test the thesis related to composition of mixed courts and juries by applying historical method, and linguistic, systemic and historical interpretation of the sources such as King's Charters issued to Dubrovnik, Dusan's Code and Despot Stefan's Mining Code.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?, Judicial privilgies of Saxons in mixed disputes in Medieval Serbia",
pages = "118-107",
number = "2",
volume = "63",
doi = "10.5937/AnaliPFB1502107K",
url = "conv_373"
}
Katančević, A.. (2015). Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet, Beograd., 63(2), 107-118.
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1502107K
conv_373
Katančević A. Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2015;63(2):107-118.
doi:10.5937/AnaliPFB1502107K
conv_373 .
Katančević, Andreja, "Da li su Sasi imali privilegije u mešovitim sporovima u srednjovekovnoj Srbiji?" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 63, no. 2 (2015):107-118,
https://doi.org/10.5937/AnaliPFB1502107K .,
conv_373 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RALF | Пошаљите запажања

EU_logoOpenAIRERCUB